Kako otkriti i zaustaviti arterijsko i vensko krvarenje

Što je arterijsko i vensko krvarenje?

Arterijsko i vensko krvarenje imaju različite uzroke i karakteristike. Arterijsko krvarenje je vrsta krvarenja koje nastaje iz oštećenih arterija. Arterijsko krvarenje je obično intenzivno i brzo, jer arterije imaju visok krvni tlak i pulsirajući protok krvi. Krv iz arterijskog krvarenja ima svijetlocrvenu boju zbog prisutnosti kisika. Arterijsko krvarenje uzrokuje oštećenje arterija. Glavni uzrok arterijskog krvarenja je obično ozljeda ili ruptura arterije, što može biti rezultat ozljede, uboda, posjekotine, loma kosti ili medicinskih postupaka. Za razliku od arterijskog krvarenja, vensko krvarenje nastaje iz oštećenih vena. Vensko krvarenje ima tamnocrvenu boju krvi, jer krv većinom nema kisika. Protok krvi kod venskog krvarenja nije pulsirajući i obično je manje intenzivan od arterijskog krvarenja. Vensko krvarenje, s druge strane, potječe iz oštećenih vena, koje su krvne žile koje prenose krv natrag prema srcu. Uzroci venskog krvarenja mogu uključivati ozljede vene, rupturu vena, trombozu ili slabost venskog zida. Uzrok za arterijsko i vensko krvarenje može biti različitog podrijetla, te ovisi o specifičnoj situaciji. Ukoliko se suočavate s krvarenjem, morate odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć kako bi se otkrio uzrok krvarenja i pružila odgovarajuća skrb.

Kako otkriti arterijsko i vensko krvarenje?

Veoma je bitno prepoznati arterijsko i vensko krvarenje kako bi se izbjegle negativne posljedice. Arterijsko krvarenje obično rezultira svijetlocrvenom bojom krvi zbog visoke razine kisika koje se nalazi u arterijskoj krvi. Krv iz arterijskog krvarenja izlazi pulsirajućim ili ritmičkim tokom, što se događa zbog pulsiranja srčanih kontrakcija koje guraju krv kroz arterije. Arterijsko krvarenje se veoma brzo širi u usporedbi s venskim krvarenjem zbog većeg tlaka krvi u arterijama. Vensko krvarenje je tamnocrvene ili tamnoplave boje zbog niske razine kisika za razliku od arterijskog krvaranje gdje je krva svijetlije boje. Krv iz venskog krvarenja ne pulsira ritmički kao kod arterijskog krvarenja, te je protok je kontinuiran i bez pulsiranja. Vensko krvarenje obično ima sporiji protok u usporedbi s arterijskim krvarenjem zbog nižeg tlaka u venama. Veoma je bitno razlikovati arterijsko i vensko krvarenje, jer se oni vidno razlikuju po boji, protoku i širenju krvi. Ukoliko se Vi ili netko drugi nosi s krvarenjem, odmam potražite medicinsku pomoć.

Kako zaustaviti arterijsko i vensko krvarenje?

Veoma je bitno brzo i pravilno zaustaviti arterijsko i vensko krvarenje kako biste spriječili veliki gubitak krvi i spasili život. Kod arterijskog krvarenja, prvo pozovite hitnu pomoć. Upotrijebite prste ili ruku kako biste snažno pritisnuli izravno iznad mjesta krvarenja na arteriji. Pritisak treba biti dovoljno jak kako biste zaustavili protok krvi. Možete koristiti prekrižene ruke ako je potrebno. Nastavite s pritiskom sve dok medicinska pomoć ne stigne. Nemojte uklanjati pritisak kako biste provjerili je li krvarenje prestalo. Ako se krvarenje produlji kroz pritisak, dodajte dodatni pritisak ili zamijenite ruku s drugom, ali pokušajte ne gubiti pritisak na mjestu krvarenja. Kod venskog krvarenja, također prvo pozovite hitnu pomoć prije prijelaska na sljedeći korak. Zatim, upotrijebite ruku kako biste snažno pritisnuli izravno na mjesto krvarenja na veni. Pritisak mora biti što jači kako biste zaustavili daljnji protok krvi i izbjegli veliko krvarenje. Ako je moguće, podignite ozlijeđeni ud iznad razine srca. To će pomoći smanjiti protok krvi prema ozlijeđenom području i smanjiti krvarenje. Nastavite s pritiskom sve dok medicinska pomoć ne stigne. Nemojte uklanjati pritisak kako biste provjerili je li krvarenje prestalo. Kada je u pitanju arterijsko i vensko krvarenje, veoma je bitno brzo reagirati, nazvati hitnu pomoć i pružiti prvu pomoć kako biste spasili život i spriječili veliko krvarenje.