Kako prepoznati fibrilaciju

Nemaju svi ljudi neke baš izražene simptome koji bi ukazivali na fibrilaciju (aritmiju), no većina ipak osjeti ubrzane otkucaje srca, bol u prsima, umor, letargiju, vrtoglavicu, kratak dah ili opću slabost, bar ponekada i tada to ipak trebali reći svom liječniku. Fibrilacija atrija je najčešća postojana aritmija srca koja sama po sebi nije po život opasna, ali može biti okidač za druge kardiovaskularne bolesti koje i nisu tako bezopasne, zato i sa blagim simptomima otiđite liječniku.

Fibrilacija atrija povećava rizik od moždanog udara, infarkta (srčanog udara) i drugih kardiovaskularnih bolesti. U većem riziku su starije osobe, dijabetičari, visokotlakaši, pretile osobe, pušači i osobe koje već boluju od koronarne bolesti srca, a osobe koje boluju od hipertenzije često imaju nejasne simptome. Stručnjaci savjetuju napraviti preventivne preglede već oko 30 godine života. Dovoljno je napraviti EKG koji je brza dijagnostička metoda, a zahtjevnije preventivne preglede savjetuju osobama između 35 - 40 godine života.

Neki ljudi imaju urođenu aritmiju, a kod zdravih osoba fibrilacija se može javiti u svim dobnim skupinama, češće se javlja kod muškaraca, a sa starenjem se rizik povećava. Osim već nabrojanih čimbenika za pojavu fibrilacije može "krivac" biti bolest srčanih zalistaka, ranije operacije srca, bolesti štitnjače, alkoholizam i zatajenje srca. Mnogi fibrilaciju otkriju slučajno dok rješavaju neki drugi zdravstveni problem, jer i nisu imali nikakve simptome ili možda samo nisu obraćali pažnju na znakove upozorenja.

Mnogima je fibrilacija otkrivena na preventivnim pregledima protiv moždanog udara. Simptomi fibrilacije mogu trajati kraće ili duže vrijeme, mogu se javljati samo povremeno što nekako odgovara i vrsti aritmije koja može biti povremena ili privremena ili trajna. Povremene aritmije se najčešće smiruju same od sebe, bez ikakve liječničke intervencije. Ako su simptomi jaki i pozovete hitnu pomoć tada će liječnik usporiti ritam otkucaja i frekvenciju strujom i lijekovima prema povijesti vaše aritmije, a možda dobijete i lijekove koji će ubuduće spriječavati takve epizode.

Nakon opće kardiovaskularne obrade vaš kardiolog će procijeniti postoji li opasnost od nastanka ugruška u srcu i tek onda propisati terapiju. Fibrilacija i lijekovi za razrjeđivanje krvi ako su vam propisani vas štite od srčanog udara, a vjerojatno ćete dobiti i lijekove protiv drugih komplikacija koje se mogu pojaviti. Nakon obavljenog EKG-a, liječnik vam može odrediti da nosite HOLTER, koji je ustvari mobilni EKG koji može snimati vaše srce 24,48 ili 72 sata, kako liječnik odredi.

Ako je fibrilacija i dalje prisutna, liječnik uz HOLTER može zatražiti ultrazvuk srca, te dodatne laboratorijske pretrage kako bi dobio kompletan i što detaljniji uvid u stanje vašeg srca i na temelju toga odredio terapiju. Lijekovi koje dobijete imaju zadaću normalizirati vaš srčani ritam i držati ga pod kontrolom. Ako lijekovi ne pomognu, preostaju invazivne metode, a izbor metode ovisi o vašoj dobi, stanju vašeg srca, drugim bolestima od kojih se liječite, ali pacemaker je nekim bolesnicima jedino rješenje.