Kako pripremiti kotlovinu

Kotlovina se opisuje kao tradicionalno jelo koje se najčešće priprema u Zagorju, ali i Međimurju i Podravini. Stariji zapisi vezani za pripremu navedenog jela navode kako je kotlovina nastala u vrijeme migracije Mongola te Tartara koji su prvi koristili takozvane tanjure za pečenje. Povjesničari s druge strane tvrde kako kotlovinu možemo povezati i s Rimljanima koji su isto tako koristili tanjure s blago izdignutim rubovima koji su služili za pečenje te posluživanje.

Apicijeva kuharica opisuje tanjur od patine koji se izravno stavljao iznad ognjišta ili na improvizirani tronožac. U tanjuru se često krčkalo meso s povrćem na masnoći. I dok sama povijest nastanka nije najjasnija, navedeno jelo je danas mnogima najdraže "vanjsko" jelo koje poziva na druženje. Tradicionalni oblik kotlovine se i dalje priprema vani, na posebnom ložištu i tanjuru, no ona se isto tako može spremati na štednjaku ili u pećnici ako nemate mogućnosti vanjske pripreme. Neovisno o načinu pripreme, ono što tvori savršenu kotlovinu su njeni sastojci.

Često se kaže da je priprema kotlovine cjelodnevni ritual, što je svakako istina. Priprema se ne smije požurivati, stoga se kuhanju pristupa višefazno. Upravo radi navedenog pristupa tanjur za kotlovinu ima široki obod. Svaki sastojak u ovome jelu traži drugačiji pristup pripremi i optimalnu temperaturu. Što sve ide u kotlovinu? Kaže se da kotlovina ne može biti loša, no mnogi tradicionalisti ne vjeruju u navedeno. Tradicionalno, u kotlovinu se stavljaju svinjske nogice ili repići, svinjska mast, luk i češnjak, paprika i vino.

Koriste se također razni dijelovi svinjetine, više vrsta kobasica, piletina. Od povrća najčešće prevladava korjenasto povrće i grah te krumpir. Od začina se stavlja sol, papar, crvena paprika i nezaobilazni lovorov list. Kotlovina je jelo u kojemu možete eksperimentirati, što znači da možete dodavati ono što je vama bolje. Kako se priprema? Osnovni recept za pripremu kotlovine je sljedeći: Sastojci - 1,5 kg carskog mesa, 2 poveća pureća ili pileća zabatka, 250 svinjske masti, 500 g šampinjona i bukovača, 1 kg luka, 2 glavice češnjaka, 500 grama mrkve, 1 l vode, 1 l Traminac vina, 50 g mljevene paprike, 1 žličica soli i papra.

Priprema - Na masti je potrebno prepržiti zabatke dok koža ne poprimi lijepu boju, zatim ih stavite na rub tanjura. U tanjur stavite carsko meso koje je deblje narezano. Nakon kratkog prženja dodajte narezan luk, mrkvu i češnjak. Sve pomiješati da pusti sokove. Kada se luk krene karamelizirati potrebno je dodati vino i vodu, potopiti zabatke. Kada sve malo prokrčka potrebno je dodati gljive. Kada je meso malo omekšalo dodajete mljevenu papriku i začine. Po želji sada možete dodati krumpir ili grah.

Kotlovina je gotova onda kada su svi sastojci mekani i dobro kuhani/pečeni. Često će se za vrijeme kuhanja određeno povrće malo raspasti ili pretjerano omekšati, no to u konačnici daje poseban štih i okus. Ako u kotlovinu dodajete krumpir ili grah, tada imajte na umu da ovi sastojci upijaju sami umak. Kako se poslužuje kotlovina? Pošto ovo jelo sadrži sve, ono ne zahtijeva poseban način posluživanja. Poslužuje se u dubljim tanjurima uz domaće pečeni kruh koji će se savršeno nadopunjavati s toćem.

Po želji se mogu poslužiti i razne salate. Da li se ovo jelo može jesti i dan nakon? Naravno. Kotlovinu je potrebno premjestiti u adekvatnu zdjelu ili posudu i nakon hlađenja staviti u hladnjak kako se ne bi pokvarila. Može se čak i spremiti u škrinju, no u njoj ne smije dugo stajati kako ne bi poprimila vodenasti okus od stajanja. Ako je spremljena u hladnjak mora se pojesti u roku od 2 dana. Ako ju jedete dan nakon, tada je najbolje da uz nju poslužite salatu i kruh.