Kako saznati da li je pokrenuta ostavinska rasprava

Što je ostavinska rasprava i koja je njena svrha?

Ostavinska rasprava ima svrhu pravnog reguliranja nasljedstva te podjelu imovine nakon smrti određene osobe. Uz pomoć navedene rasprave utvrđuju se daljnji nasljednici i dolazi do podijele imovine. Kako se može saznati da li je pokrenuta ostavinska rasprava? Da bi saznali da li je navedena rasprava pokrenuta, možete kontaktirati svoji nadležni sud i zatražiti sve informacije o samom postupku. Kako bi se sami postupak pokrenuo, potrebno je pružiti sve podatke o pokojnom, kao i dokaze o smrti. Koliko traje rasprava?

Sami proces može biti kompliciran i dugotrajan proces, no može biti jednostavan i veoma brz, ovisno o osobi koja je preminula. Sama rasprava se pokreće nakon smrti osobe i ona je nužna kako bi se utvrdila sama pravna procedura oko raspodijele imovinskog resursa. Nakon što se dostave svi potrebni podaci od preminule osobe, nasljednici će biti obaviješteni o raspravi, točnije, saznat će mjesto i vrijeme kada će se ona održati. Trajanje samog postupka ovisiti će o složenosti situacije, broju nasljednika i drugim mogućim čimbenicima. Postupak može trajati jedan dan, mjesecima ili godinama.

Kroz koje osnovne faze prolazi ostavinska rasprava?

Važno je napomenuti kako ostavinska rasprava prolazi kroz nekoliko bitnih faza. Prva faza ostavine odnosi se na pokretanje samog postupka, kao i moguće imenovanje privremenog skrbnika. Nakon navedenog slijedi prikupljanje te procjena imovine, utvrđivanje mogućih nasljednika, podjela imovine i završetak navedenog postupka. Potrebno je naglasiti kako se navedene faze mogu razlikovati. Tko je nadležan za provođenje ostavinske rasprave?

Ostavina će se u prvom stupnju provoditi ispred općinskog suda, točnije, pred javnim bilježnikom koji predstavlja povjerenika suda. Ostavinska rasprava se pokreće prema službenoj dužnosti onog trenutka kada sud zaprimi smrtovnicu osobe ili izvadak iz matice preminulih. Mjesna nadležnost će odrediti gdje će se održati rasprava oko ostavine. Ova rasprava se određuje prema: Boravištu preminule osobe, mjestu pretežite ostavštine. Nakon što sud zaprimi potrebne podatke preminule osobe, on određuje gdje će se postupak održati.

Potrebno je naglasiti da stranke nikako ne mogu sporazumno mijenjati nadležnosti prema ostavinskom postupku. Kada sami ostavinski sud provjeri javnom bilježniku provođenje ostavine, ujedno odredi i rok u kojemu se mora provesti. Što znači predmet ostavinskog postupka? U samom ostavinskom postupku utvrđuju se ostaviteljevi nasljednici. Predmeti koji se nasljeđuju mogu biti razni. Ostavinska rasprava odgovara na pitanje tko su nasljednici i što oni nasljeđuju nakon smrti određenog člana.

Kako se provodi ostavinska rasprava?

Ostavinska rasprava je središnji dio svakog ostavinskog postupka, a ona se vodi na jednom ili više ročišta koje će zakazati sud - javni bilježnik koji je povjerenik suda. Sud će na ostavinsku raspravu pozvati prema Zakon o nasljeđivanju "zainteresirane osobe", u koje se ubrajaju potencijalni nasljednici, izvršitelji oporuke, zapisovnici itd. Ukoliko je preminula osoba iza sebe ostavila oporuku, o samom pokretanju ostavinskog postupka sud će obavijestiti navedenu osobu u oporuci, kao i druge osobe koje po zakonu mogu polagati pravo na nasljedstvo. Što ako se ne zna tko su nasljednici?

Tada sud oglasom poziva osobe koje bi mogle polagati pravo na nasljedstvo da se jave u roku od 6 mjeseci kako je oglas uzašao u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči samog suda. Ostavinska rasprava daje mogućnost nasljednicima da se izjasne oko ostavine. Tijekom postupka ostavine, nasljednici ili zainteresirane osobe mogu dati vlastite izjave bez nazočnosti drugih nasljednika ili uz. Izjave se odnose na prihvaćanje ili na odricanje nasljedstva. Nakon što je postupak završen, radi se rješenje o nasljeđivanu koje utvrđuje nasljednike i prava. Ako imate bilo kakvih nejasnoća oko ostavinskog postupka, tada vam mogu pomoći pravnici ili odvjetnici.