Kako se boje raspoređuju u dugi

Svaka duga ima uvijek isti redosljed boja

Kada istovremeno pada kiša i sija sunce imamo priliku gledati jedinstven prirodni fenomen rođe iz igre svjetla u kapljicama vode. Gdjegod se pojavi fascinantna je, no, svaka duga ima uvijek isti redosljed boja, crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta i uvijek je tim redom posložen spektar bez obzira odakle i pod kojim kutem gledate dugu. Kako sunčane zrake prolaze kroz kišne kapi tako se razlaže na sitnije komponente i stvara ovaj optički fenomen.

Duga je opisana i opjevana u književnosti, mitovima, legendama, njome su se bavili filozofi, matematičari i fizičari, a mnogi narodi joj pridaju magijska svojstva, pa čak i status božanstva. No svim ovim nastojanjima da se se shvati uzrok i bit duge je zajednička spoznaja da je ona nedostižna i kako su ljudi odavno shvatili da dugu nitko ne može dohvatiti, mnogi su se pokušavali provući ispod duge da dožive radikalnu promjenu (Dinko šimunović, pokušaj djevohčice da postane dječak).

Duga u raznim narodnim vjerovanjima širom svijeta

Osim sposobnosti da se dječaci pretvore u djevojčice i obratno ako se samo uspiju provući ispod duge ima i drugih legendi i vjerovanja. Duga u raznim narodnim vjerovanjima širom svijeta se spominje i u bobliji, naime, zapisano je da je Bog nakon velikog potopa podigao dugu na nebu koja je bila znak pomirenja s ljudima, a slično je postupila i božica Ištar nakon potopa u Babilonu (Ep o Gilgamešu), pokušala je dugom dosegnuti svoju potopljenu djecu.

U kineskim vjerovanjima duga svojim bojama predstavlja obojano kamenje koje je postavila božica Nuva, u starogrčkoj religiji je smatrana vezom između neba i zemlje. U nordijskim vjerovanjima uloga duge je da bude most koji vodi u zemlju bogova (Asgard), a i danas je mnogi ljudi smatraju mostom između neba i zemlje. Taj višebojni luk iza zavjese kišnih kapi je uvijek prekrasan prizor, iako je taj optički meteorološki fenomen već odavno objašnjen, kao i fizički zakoni po kojima se događa, uvijek izazove ushićenje.

Primarna ili glavna i sporedna ili sekundarna duga

Spektar duge čine sedam osnovnih boja, prisutan u dugama raznih vrsta, ali redosljed boja može biti obrnuti, refleksija boja može biti intenzivnija ili bljeđa, a osnovni luk može biti i kružni (oko sunca, mjeseca, oko osobe na tropskim otocima, pa čak i oko ulične noćne lampe). Primarna ili glavna i sporedna ili sekundarna duga imaju obrnuti redosljed boja, a kod sporedne duge boje nisu tako intenzivne. Planinske (alpske) i duge iznad vodopada su svakako drugačije.

Duga formirana od sunčeve svjetlosti koja prolazi kroz prašinu, dim ili maglu je također drugačija. Kakogod je promatrali sedam duginih boja predstavljaju zajedništvo u različitosti, zato je upravo ta simbolika stavljena na zastavu LGBT pokreta, ali taj spektar je i simbol nade, inspiracije, mašte i kreativnosti, naročito u dječjoj književnosti i bajkama. Te usporedne obojene pruge lučno savijene od neba do zemlje su i simbol veze neba i zemlje i života samog, što je u mnogim religijama i naglašeno.