Kako se čestita pravoslavni Božić

Što je pravoslavni Božić?

Pravoslavni Božić je vjerski praznik koji se proslavlja u Pravoslavnoj crkvi kako bi se obilježilo rođenje Isusa Krista. Blagdan se slavi 7. siječnja prema julijanskom kalendaru, koji se razlikuje od gregorijanskog kalendara koji se koristi u Rimokatoličkoj crkvi, zbog čega i postoji razlika od 13 dana kada rimokatolici i pravoslavci slave ovaj najveći kršćanski blagdan. Najveća razlika između ova dva Božića je u datumu proslave. Pravoslavni se slavi 7. siječnja, dok se rimokatolički slavi 25. prosinca. Pravoslavna crkva koristi julijanski kalendar za određivanje datuma blagdana, dok Rimokatolička crkva koristi gregorijanski kalendar. Iako su oba dvije crkve fokusirane na rođenje Isusa Krista tokom Božića, postoji nekoliko razlika u obredima i liturgiji koje prate ove blagdane. Na primjer, Pravoslavna liturgija sadrži neke specifične elemente koji se ne javljaju u Rimokatoličkoj liturgiji, i obrnuto. Različite kulture i narodi mogu imati svoje specifične tradicije i običaje, bez obzira na vjersku pripadnost. Ipak, tradicije vezane za Pravoslavni su drugačije od onih koje se prakticiraju za Rimokatolički. Na primjer, pravoslavci nemaju Božićni bor za pravoslavni Božić, već umjesto toga imaju samo borovu granu ili komad drveta.

Kako je nastao pravoslavni Božić?

Pravoslavni Božić proizlazi iz kontinuiteta kršćanske tradicije koja se razvijala tijekom prvih stoljeća kršćanstva. Njegov nastanak nije rezultat posebnog događaja ili odluke, već je rezultat razvoja kršćanske crkve i liturgijske prakse tijekom vremena. Kršćanstvo je nastalo u prvom stoljeću n. e. i proširilo se iz Bliskog istoka u različite dijelove svijeta. U ranim danima kršćanstva, nije postojao zajednički datum za proslavu rođenja Isusa Krista. Različite kršćanske zajednice i regije slavile su ovaj blagdane u različito vrijeme i na različite načine. Razlog zašto Pravoslavna crkva slavi ovaj blagdan 7. siječnja leži u razlici između julijanskog i gregorijanskog kalendara. Julijanski kalendar, koji je bio u upotrebi u vrijeme kada je Pravoslavna crkva usvojila datum Božića, zaostaje za gregorijanskim kalendarom za 13 dana. Kako bi usklađenost sa datumom proslave rođenja Isusa Krista bila očuvana, Pravoslavna crkva je zadržala julijanski kalendar za određivanje datuma Božića. Kao rezultat toga, pravoslavci slave pravoslavni Božić 13 dana kasnije od Katoličkog Božića, koji koristi gregorijanski kalendar.

Kako se slavi pravoslavni Božić?

Pravoslavni Božić počinje posebnom liturgijskom službom u crkvi. Vjernici se okupljaju na ponoćnoj službi ili jutarnjoj liturgiji kako bi zajedno molili, pjevali božićne pjesme i slušali propovijed svećenika. Badnjak je posebno važan simbol Pravoslavnog Božića. Tada se donosi komad drveta ili borova grana u kuću na Božićnu večer, koja je 6. siječnja, te se stavlja u kuću ili ispod ikone kao znak Isusovog rođenja u pećini. Mnogi pravoslavni kršćani poste 40 dana prije Božića, počevši od Dana svetog Filipa, koji je 28. studenog, ili Dana svetog Andreja, koji je 30. studenog, ovisno o liturgijskom kalendaru. Post uključuje odricanje od mesa, mliječnih proizvoda i ulja. Božićna večera nakon liturgije obično uključuje posna jela. Jela se razlikuju od regije do regije, ali tradicionalna hrana može uključivati ribu, povrće, orašaste plodove, suho voće i kolače. Nakon večere, obitelji se potom okupljaju kako bi zajedno proslavili pravoslavni Božić. Često se razmjenjuju pokloni, a obitelji se zajedno mole i pjevaju božićne pjesme. Kako biste čestitali nekome, možete upotrijebiti izraze poput "Hristos se rodi! " Na što će vam druga osoba odgovoriti sa "Vaistinu se rodi! " Ovo je tradicionalni način čestitanja Božića među pravoslavnim kršćanima. Također možete koristiti i druge čestitke kao "Sretan Božić! " ili "Mir Božji - Hristos se rodi! "