Kako se dobiva alkohol

Alkohol, vrste i svojstva

Svakodnevno možemo vidjeti važnost alkohola kroz njegovu upotrebu u industriji, zdravstvu, uslugama u području elektronike te kao važnog sastojka za kemijske procese. Alkohol je bezbojna, zapaljiva tekućina specifičnog mirisa. Većina ljudi je upoznata s etanolom, koji je sastojak alkoholnih pića. Ali to je samo jedan primjer njegove upotrebe. Razlikujemo tri vrste alkohola, a to su izopropilni, metilni i etilni, a svaki od njih ima različita svojstva i namjenu. Izopropanol se koristi u elektroničkoj industriji. Ima nizak sadržaj vode i lako isparava. Sadržaj vode u ovoj vrsti alkohola manji je od 1%, što ga čini vrlo korisnim za čišćenje elektronike i uklanjanje ulja. Nakon nanošenja na određenu površinu odmah ispari pa ga stručnjaci preporučuju za čišćenje elektroničkih komponenti jer ne oštećuje njihovu strukturu. Budući da je vrlo zapaljiv, treba biti oprezan pri rukovanju. Metanol je jedan od glavnih spojeva skupine organskih alkohola. Vrlo je toksičan i samo mala doza može dovesti do smrti. Vrlo je važan za kemijsku industriju. Koristi se kao sirovina za formaldehid, koristi se u građevinarstvu, u pripremi lijekova, može se koristiti kao gorivo. Etanol ili etilni alkohol najpoznatija je vrsta alkohola. Nalazi se u sastavu alkoholnih pića, koristi se u konzerviranju, koristi se u farmaceutskoj industriji i koristi se kao gorivo. Stoga se etanol naširoko koristi u svakodnevnom životu ljudi.

Kako se dobiva alkohol

Proizveden prirodno fermentacijom šećera, poznato je da je etanol jedini alkohol koji se može konzumirati. Arapi su zapravo bili odgovorni za proces destilacije. Riječ Kohl je arapskog porijekla i odnosila se na destilaciju antimona. Kasnije, s početkom destilacije vina, zbog sličnosti procesa, termin je dobio naziv al-kuhl. Najčešće se proizvodi od grožđa ili pšenice, ali i od drugih vrsta voća. Kao dio etilnog alkohola postoje 2 podskupine, tj. destiliran i fermentiran. Destilacija je proces kojim se alkohol dobiven fermentacijom dalje podvrgava određenim postupcima kako bi se postigla veća razina postotka alkohola u piću. Postoji širok izbor alkoholnih pića, dobivenih fermentacijom ili destilacijom. Vino i pivo se proizvode fermentacijom, dok se votka, viski i liker proizvode destilacijom. Naime, proces fermentacije prestaje kada se postigne određeni postotak alkohola, oko 18%, dok se procesom destilacije dobivaju pića s većim postotkom alkohola. Stoga se najveći udio alkohola u pivu ili vinu dobiva fermentacijom. U slučaju destiliranih pića, sadržaj alkohola može biti čak 70%.

Etanol ili etilni alkohol

Prisutnost alkohola u proizvodnji pića poznata je od davnina. Način na koji nastaje etanol ili etil alkohol može se odvijati na različite načine, od kojih je najpoznatiji fermentacija šećera. Saharoza, glukoza i fruktoza, koje se nalaze u šećernoj trsci, ječmu, šećernoj repi, kukuruzu i krumpiru, glavne su sirovine za proizvodnju etanola. Etilni alkohol se koristi u industrijskim procesima kao što su proizvodnja parfema i kozmetike, lijekova, lakova, biogoriva. Proces alkoholne fermentacije sastoji se od nekoliko različitih kemijskih reakcija. Fermentacija kao jedna od metoda doprinosi jedinstvenim svojstvima pića i boljem omjeru važnih sastojaka. U tom kontekstu od velike je važnosti korištena sirovina, priprema i materijal u kojem se alkoholno piće skladišti. Unatoč različitim verzijama u povijesti kako su se pića proizvodila od korijena žitarica i poticala njihovu fermentaciju, danas je proizvodnja alkohola od velike važnosti u mnogim zemljama svijeta. Međutim, prekomjerna konzumacija alkoholnih pića povezana je s rizikom od razvoja zdravstvenih problema, uključujući ovisnost o alkoholu, neke vrste raka, cirozu jetre, kardiovaskularne bolesti, kao i teške ozljede u prometnim nesrećama.