Kako se formira obala

Kako nastaje obala?

More i njegove obale odavno privlače čovjeka i pružaju nezamjenjiv izvor života. Vjeruje se kako su se najstarije civilizacije svijeta formirale upravo na 450000 km dugim obalama širom svijeta. Što je zapravo obala? Obalom možemo nazvati sva područja gdje kopno ulazi u vodenu površinu. Najrasprostranjenije obale su morskog tipa. Obale se mogu neprestano mijenjati, sve zahvaljujući plimi i oseki - mijena mora koja je uzrokovana utjecajem Mjeseca i Sunca. Valovi, struje, vjetrovi, promjena razina mora - sve ovo utječe na sami izgled obale.

Kako nastaje obala? Ovo će ovisiti o njenoj vrsti. Danas obale dijelimo na: Morsku, riječnu i jezersku. Iako su nekada nastajale isključivo prirodnim tokom, danas se one mogu formirati i ljudskom rukom. Navedeno možemo vidjeti u primjerima raznim umjetno napravljenih plaža za kupanje. Danas razlikujemo dva osnovnija tipa obale, visoke i niske. Visoke se dijele na stjenovite, zadiru duboko u more ili druge duboke usjeke (fjordovi). Primjer navedenog možemo vidjeti u zemljama Skandinavije. Niski oblici obale su pjeskoviti ili šljunkasti, nastale su postupnim nagomilavanjem nanosa. U posebnije vrste ubrajamo koraljne obale i dalmatinski tip (obale s puno okolnih otoka i otočića).

Koliko vrsta obala postoji?

Obale prema njihovoj vrsti dijelimo na: Morsku, riječnu te jezersku. Morske obale - Područje gdje samo kopno dolazi u doticaj s morem. Morska obala može biti šljunčana, pješčana ili stjenovita. Možemo ih također podijeliti na ravne ili razvedene. Najrazvedenije obale Europe se nalaze u Norveškoj gdje su se radi otapanja ledenjaka formirali fjordovi te dugački i stjenoviti zaljevi. Hrvatska broji 1185 otoka, otočića, grebena i hridi - što nas stavlja na drugo mjesto najrazvedenijih morskih obala u Europi.

Riječne obale - Područje gdje se kopno dodiruje s raznim rijekama. Poput morskih, ove obale također mogu biti stjenovite, šljunkovite, pješčane no i obrasle stablima i grmljem. Izgled obale se može mijenjati radi stalnog abrazivnog djelovanja rijeke koja prilazi uz obalu. Ovakve obale su pogodne za gradnju raznih naselja radi mogućnosti pitke vode. Jezerske obale - Područje gdje se kopno dodiruje s jezerima. Kao i riječne, ove obale mogu biti stjenovite, šljunčane, pješčane i obrasle šipražjem.

Da li se obala može sačuvati?

Ljudi su oduvijek vezani za blagodati mora, jezera, rijeka. Radi turizma, mnoge zemlje su primorane širiti svoje obale i graditi nove plaže i destinacije. Da li se obala može sačuvati? Možemo utjecati na umjetnu izgradnju, no ne možemo utjecati na prirodne promjene. Klimatske promjene sve više utječu na podizanje razina mora, što rezultira brisanjem određenih obala koje su jednom bile prisutne. Da li se navedeno može spriječiti?

Erozivno djelovanje mora moguće je spriječiti uz pomoć gradnje raznih nasipa ili gatova koji će zaštititi obalu od jakih udara valova, razorne snage vode, jake struje. Gradnja umjetnih prepreka pogoduje nastanku "umjetnih plaža" koje se neće uništiti. Zašto dolazi do porasta razine mora? Uzrok trenutnog podizanja mora je svakako globalno zatopljenje. Ono nastaje radi postepenog podizanja temperature, što utječe na toplinsko istezanje vode i topljenje ledenjaka. Promjena u razini mora predstavlja opasnost. Za nekoliko godina postoji mogućnost da će svi obalni gradovi biti progutani sa strane mora koje sve više ulazi u kopneno područje.