Kako se mrijeste jegulje

Što su jegulje?

Jegulje su ribe koje pripadaju porodici Anguillidae, karakterizirane svojstvenim izduženim tijelom bez ljusaka te glatkom kožom koja može biti sluzava. Njihova boja može biti zelena ili svikasto smeđa boja, dok im je donji dio žućkaste boje. Mogu živjeti do čak 88 godina, te narasti do težine 6,5 kg i duljine od 133 cm. One su poznate po svojoj sposobnosti migracije i životnom ciklusu koji uključuje putovanje tisućama kilometara iz slatkovodnih u morske ekosustave kako bi se razmnožavale. Postoje različite vrste jegulja, ali najpoznatije su europska jegulja i američka jegulja. Te ribe se obično nalaze u rijekama, jezerima i močvarama, ali imaju sposobnost prilagodbe različitim tipovima vodenih staništa. Poznate po svojoj neobičnoj biologiji, osobito glede razmnožavanja. Na primjer, europske jegulje migriraju iz slatke vode Sargaskog mora u Atlantiku gdje se razmnožavaju, a nakon toga se njihovi mladi larve vraćaju u slatku vodu gdje provode veći dio svog života. Zbog gubitka staništa su one u mnogim dijelovima svijeta ugrožene vrste.

Kako žive jegulje?

Jegulje žive u različitim tipovima vodenih staništa, uključujući slatkovodna jezera, rijekama, močvare i morske obale. Jegulje su prilagodljive grabljivice koje se hrane raznim organizmima poput riba, rakova, vodenih insekata, crva i drugih manjih životinja. One imaju dobar osjet mirisa i dodira koji im pomaže u lociranju hrane, a svoj plijen obično love noću. Poznate su po svojoj sposobnosti kretanja po kopnu. One to čine tijekom noći, kada se kreću između različitih vodenih staništa u potrazi za hranom ili reproduktivnim područjima. Ova sposobnost kretanja na kopnu omogućuje im da premoste prepreke na svom putu, poput brana ili sušenja dijelova rijeke. Kada je riječ o razmnožavanju, one imaju jedinstven životni ciklus. Većina vrsta jegulja se razmnožava u Sargaskom moru, gdje odrasle jedinke putuju kako bi položile jaja. Nakon što se jaja izlegnu, mlade larve, poznate kao leptoteni, plivaju natrag u slatkovodne ili slane vode gdje provode veći dio svog života. Sposobne su se prilagoditi različitim uvjetima okoliša. Na primjer, mogu tolerirati širok raspon temperatura vode i kvalitete vode. Osim toga, mogu preživjeti u uvjetima niskog kisika i čak provesti duže vrijeme izvan vode ako su uvjeti povoljni.

Kako se razmnožavaju jegulje?

Razmnožavanje jegulja je složen proces koji uključuje migraciju, razmnožavanje u određenim područjima oceana te povratak mladih jedinki u slatkovodna ili slana staništa. Odrasla jegulja putuje na tisuće kilometara kako bi dosegle određena područja oceana poznata kao mrijestilišta. Kod europskih jegulja je mrijestilište je u Sargaskom moru, dok kod američkih jegulja, one migriraju do mrijestilišta u blizini Bermudskog trokuta. Kada stignu do mrijestilišta, one se okupljaju u velikim skupinama radi mrijesta. Ovdje se mužjaci i ženke pari. Nakon parenja, ženke polažu jaja u dubinama oceana. Ovi jaja plutaju na površini vode ili u plićim dijelovima oceana. Jaja jegulja, nakon što su položena, razvijaju se u larve poznate kao leptoteni. Ove larve su transparentne, trake poput ribljih larvi koje se hrane planktonom. Leptoteni putuju s morskim strujama natrag prema obalnim ili slatkim vodama. Kada leptoteni stignu u slatkovodna staništa, one se transformiraju u staklenke. Staklenke su male, prozirne ribice koje nastavljaju rasti u slatkovodnom okruženju. Nakon dolaska u slatkovodna staništa, one provedu veći dio svog života hraneći se i rastući. Vrijeme provedeno u slatkovodnim staništima varira ovisno o vrsti jegulja. Tijekom ovog razdoblja, jegulje postaju sve veće i jače. Nakon što su dovoljno narasle i sazrele za razmnožavanje, jegulje kreću na svoje povratno putovanje prema mrijestilištima u oceanu kako bi sudjelovale u ciklusu razmnožavanja.