Kako se od sjemenke razvija biljka

Što je biljka i kako se ona razvija?

Prema jednoj od mnogobrojnih definicija, biljke su posebni organizmi s složenom građom, sastavljene od brojnih stanica koje su temelj svakog živog bića. Zajedno sa životinjama one čine veći dio prirode te biosfere. Procjenjuje se kako danas postoji preko 300,000 vrsta biljaka u koje ubrajamo drveće, paprat, bilje te cvijeće. Kako se razvija biljka? Sami organizam biljke sastoji se od organa. To su, ako idemo od tla u vis - korijen ili korijenje, stabljika, pupovi, listovi, plodovi, cvjetovi.

Glavna uloga korijena je učvrsti biljku u tlo, ali i da crpi vodu iz tla kako bi biljka dobila sve mineralne te hranjive tvari koje su potrebne za opstanak. Hranjive tvari nužne su kako bi opstali ostali organi biljke - listovi, pupovi, cvjetovi i plodovi. Listovi biljaka veoma su važni za život životinja kao i za čovjeka. Zeleni listovi imaju svakako najvažniju ulogu kao organ biljke. Iz naše okolne atmosfere u listove kroz njihove pore ulazi CO2 koji će uz vodu i mineralne tvari kao i uz sunčevu energiju pretvoriti navedeno u organsku tvar. Riječ je o fotosintezi koja je veoma važna za život i opstanak za zemlji.

Kako se od sjemenke dobiva biljka?

Iz sjemenki dobivamo bilje. Kako bi biljka narasla, sjeme mora odraditi proces klijanja kroz tvrdi omotač. Biljke će krenuti klijati onda kada im odgovaraju svi uvjeti i kada ono ima dovoljno vlažnosti. Kada sjemenka nabubri od vlage, iz nje će izaći korijen te stabljika. U početku razvija se manji korijen iz kojeg se postepeno razvija manja stabljika. Manja stabljika naziva se mladicom i nju je potrebno hraniti s hranjivim tvarima kako bi ona uspjela. Hranjive tvari se nalaze u klicinim listićima, dok se kod nekih biljaka one nalaze u stabljikama koje se uzdižu iz zemlje. Kada biljka naraste ona samostalno kreće u proces proizvodnje hrane.

Kako biljke mogu proizvesti hranu? One će hranu proizvesti uz pomoć fotosinteze. Riječ je o procesu u kojem se uz pomoć sunčeve energije ugljični dioksid pretvara u vodu i šećer. Fotosinteza ponajviše ovisi o zelenom pigmentu biljke koji hvata sunčevu svjetlost. Ovaj pigment naziva se klorofil i on se nalazi u manjim tvorevinama, kloroplastima koji se najviše nalaze na gornjoj strani lista biljke. Klorofil će pretvoriti svjetlosnu energiju u kemijsku energiju i tako će nastati proces fotosinteze. Biljke će pretvoriti ugljični dioksid u vodu i šećer koji se prenose do drugih tkiva i pohranjuje kao škrob.

Kako biljka živi?

Često se postavlja pitanje kakao biljke dišu, kako uzimaju vodu i kako one zapravo žive? Biljka će uz pomoć kisika rastvoriti hranjivi šećer i tako će dobiti energiju u ugljik dioksid. Ovaj proces naziva se disanjem biljke i ono je u osnovi drugačiji proces od fotosinteze i hranjenja. Biljke će uz pomoć posredstva kisika razbiti šećer koji je dobiven procesom fotosinteze na ugljik dioksid te vodu, oslobađajući energiju koja je potrebna za vršenje drugih aktivnosti kao rast ili razmnožavanje.

Disanje će se odvijati u sitnim i staničnim tjelešcima ili mitohondrijima. Kako biljka uzima vodu? Voda se dobiva iz tla. Skuplja se uz pomoć korijenovih dlačica i tako se provodi kroz stanice. Korijenje je svakako najvažniji organ biljke, jer ono ima dvojaku ulogu - drži biljku za tlo i upija vodu koja je potrebna za opstanak. Korijenje isto tako može biti vodoravno uz površinu ili duboko u tlu. Biljke su svakako zanimljivi organizmi koji funkcioniraju na temelju složenijeg ali zanimljivog procesa o kojemu ovise svi živi organizmi na svijetu.