Kako se organizam brani od zaraznih bolesti

Zarazne bolesti nastaju zbog prodiranja klica u krv oboljele osobe

Znamo da krv sadrži crvena i bijela krvna zrnca kojima je zadaća da se bore s infekcijama koje prodru u organizam i ponekada ih čak i nazivamo crveni i bijeli vojnici jer oni jesu vojnici imunoobrane od svake prijetnje. Zarazne bolesti nastaju zbog prodiranja klica u krv oboljele osobe, a ova zrnca imaju zadaću da gutaju uljeze i uništavaju ih. Naravno, uz ovu primarnu obranu ima i drugih obrana, zapravo ima više različitih vrsta obrane.

Obrana od zarazne bolesti koja je već prodrla u tijelo počinje leukocitima, koji na mjestu infekcije mogu izaći iz krvnih žila, grupirati se i svom snagom napadati uljeza, pri čemu jedan dio bijelih krvnih zrnaca propada (u svakoj borbi ima poginulih vojnika), ali raspadaju se zajedno s progutanim klicama i na tom mjestu se stvara gnoj, a gnojenjem se uništava zaraza. Zato se kod svake ozbiljnije infekcije radi krvna pretraga i očitava razina leukocita koja je dobar prvi dijagnostički indikator.

Obrana od zarazne bolesti uključuje kožu, leukocite i antitijela

Koža je najveći ljudski organ i prva mehanička obrana od prodora klica u tijelo, no ako imate otvorenu ranu koja se inficirala, prodor klica je neizbježan, ako imate povišenu temperaturu, on se već dogodio. Obrana od zarazne bolesti uključuje kožu, leukocite i antitijela koja u krvnim pretragama mogu ukazati na mogućeg uzročnika zaraze i imaju zadaću prodiranje uljeza dublje u tijelo, a ako se ono ipak dogodi, aktiviraju se limfni čvorovi kao sljedeća prepreka širenju zaraze.

Zbog povećanog otpuštanja leukocita iz koštane srži kod zarazne bolesti limfni čvorovi otiču i sami proizvode dodatnu količinu bijelih krvnih zrnaca. Ako zaraza probije i tu barijeru, ona se širi po cijelom tijelu i dovodi do vrlo teških kliničkih stanja, do sepse ili otrovanja krvi, a u najtežim slučajevima može dovesti i do smrti. Antitijela bi trebala oslabiti djelovanje klica ili ih potpuno onesposobiti, a stvaraju i imunitet od ponovnog razbolijevanja od iste zaraze po završetku liječenja.

Koji sve lijekovi liječe zarazne bolesti

Liječenje bilo koje zaraze ovisi o uzročniku zaraze, općem stanju bolesnika, drugim bolestima od kojih se liječi i mogućim komplikacijama. Zato se prvo nastoji izolirati uzročnika zaraze da bi se moglo znati koji sve lijekovi liječe zarazne bolesti i koje lijekove treba primijeniti u konkretnim slučajevima ili situacijama, jer sve zaraze imaju tendenciju bržeg ili sporijeg širenja. Protuzarazni lijekovi i druge protuzarazne mjere trebaju ograničiti i usporiti širenje svake zaraze bez obzira na uzročnika zaraze.

Zarazne bolesti izazvane bakterijama se liječe protuinfektivnim lijekovima koje poznajemo kao antibiotike, zaraze izazvane virusima se liječe antiviroticima, gljivične zaraze se liječe antimikoticima. No, antinfektivni ili protuzarazni lijekovi su samo pomoć u suzbijanju zaraze i osobama imunološkog sustava ne pomažu baš mnogo. Virusi modernoj medicini još uvijek zadaju najveće glavobolje, jer virusi se ponašaju kao savršen oblik života koji može dugo vremena pritajeno vrebati prije nego što napadne, kod nekih pomaže cijepljenje, ali od većine virusa nema adekvatne obrane.