Kako se pravi baklava

Baklava i njena povijest

Baklava je slastica koja svoje porijeklo ima u Armeniji i karakteristična je slastica islamskih naroda koja se proširila i na područje Europe, naročito na Balkan gdje je doneseno u vrijeme turskih osvajanja. Muslimani ovu slasticu pripremaju za vrijeme svojih vjerskih blagdana kao što su Ramazanski bajram i Kurban bajram.

Neki smatraju da ova slastica ima svoje korijene u Grčkoj gdje se njihove baklave posipaju sezamom. Originalno baklava se radi od izvučenog tijesta s nadjevom od oraha ili pistacija uz sirup od meda i šećera. Poslužuje se kao hladna slastica prelivena slatkom otpinom koju čini sirup od meda i šećera, a reže se u obliku rombova za serviranje iako se može rezati i u obliku kocki.

Ovismo o receptu prema kojem se priprema otopini šećera i meda može se dodati i limunovog soka ako se želi postići slatko kiseli okus. U svakom slučaju ova slastica je kalorijska bomba koja je izrazito slatka pa ako je niste nikada probali pripremite se na izrazito slatki okus koji će vam se topiti u ustima.

Kako se pravi baklava

Za baklavu postoje različiti recepti, no ako želite napraviti originalnu baklavu napravit ćete je s orasima, te preljevom od šećera i meda. Kada svladate osnove pravljenja ove slastice možete isprobavati i drugačije recepte poput recepata s pistacijem, limunom, te brojnim svježim voćem popit višanja i drugog bobičastog voća.

Da bi baklava ispala kako treba najvažniji su sastojci, pa ukoliko ne želite eksperimentirati s kupljenim korama tijesta, napravite svoje kore za što će vam trebati i više vremena za izradu ove slastice. No ako ste ipak kupili gotove kore pravljenje baklave će biti jednostavno. Prvo trebate pripremiti sirup koji se treba ohladiti dok se baklava peče. Za sirup vam je potrebno 700 ml vode, 500 g šećera koji se zajedno kuhaju kako bi se šećer otopio, na kraju dodajte med kada se otopina malo ohladi. U sirup tokom kuhanja možete ako želite dodati nekoliko kriški limuna koje ćete kasnije izvaditi. Izrežemo kore u obliku tepsije u kojoj će se kolač peći, te premažemo maslacem tepsiju s debljim slojem otopljenog maslaca. Na dno tepsije staviti dvije kore kako bi se kasnije lakše vadilo nakon pečenja.

Svaki sloj kore treba premazati otopljenim maslacom i posipajte krupno usitnjenim orasima pomiješanim sa šećerom, na to opet stavite kore i redajte dok ne završite sa zadnje dvije kore, te pazite da svaki novi sloj kore premažete otopljenim maslacem. Prije pečenja baklavu narežite na rombove, te je pecite sat vremena na 180 stupnjeva. Nakon što se ispeče, vruću prelijte ohlađenim sirupom i ostavite da se ohladi. Servirajte hladno i uživajte u ovom slatkom kolaču.

Prigode kada se jede baklava

Baklava je svečani kolač i poslastica koja u islamskom svijetu ima poseban značaj upravo zbog svoje kaloričnosti, nagrada je za post tokom vjerskih blagdana. Ova je slastica našla i ljubitelje u našim krajevima te se i dan danas zadržala kao slastica koja se redovito priprema i poslužuje u svakoj svečanoj prilici.

Međutim, svečane prilike nisu jedine kada se baklava pravi i poslužuje, ona može biti izvrsna slastica za nedjeljno poslijepodne nakon nedjeljnog ručka jer je nedjelja dan kada se obitelji okupljaju, kada unuci posjećuju svoje bake i djedove pa će se baka sigurno potruditi da iznenadi svoje unuke koji vole ovu izvrsnu slasticu.

Čak i kada je netko alergičan na orašaste plodove ova se slastica s različitim receptima može napraviti i drugim vrstama nadjeva poput voćnih nadjeva, pa možda neće biti kao originalna slastica baklave, ali će svakako sa svojom slatkoćom podsjećati na izvrstan original. S drugim nadjevima i oni koji su alergični na orašaste plodove mogu uživati u raznim varijantama baklave.