Kako se proizvodi kositar

Kositar se proizvodi iz minerala kasiterita

Kalaj je drugi naziv kositra i njegovo otkriće u upotreba sežu do brončanog doba, a sve do 19 stoljeća se od njega izrađivalo posuđe, zdjele, tanjuri, vrčevi za pivo, ali i sakralni predmeti poput kaleža i plitica. Nema ga u prirodi u čistom stanju, kositar se proizvodi iz minerala kasterita ili reciklažom, iz rabljenih kositrenih predmeta. Ruda kasterit se prvo izdrobi, nakon čega se iz nje vodom ispiraju glina i pijesak iako se ponekad ispira iz vode kao zlato.

Kositar je kovina, koja se nakon ispiranja vodom miješa s koksom, vapnebncom i pijeskom i zagrijava u visokim pećima. Zagrijavanjem se pročišćena kovina izdvaja i pada na dno visoke peći, nakob čega slijedi pročišćavanje i rafiniranje koje se izvodi na dva načina. Kovina se zagrijava i topi u velikim loncima, a u tu ključalu masu se uranjaju motke od sirovog drveta, jer sirovo drvo proizvodi određene plinove koji izbacuju kovinu na površinu gdje se u dodiru s kisikom pročišćava.

Kositar se proizvodi i djelovanjem električne struje

Vatreno taljenje i prošišćavanje kostra na kraju daje relativno čistu kovinu, no, kositar se proizvodi i djelovanjem električne struje, a tim postupkom se kovina rastvara i taloži u čistom obliku. SAma kovina je vrlo mekana, elastična, skoro plastična i jedna od najotpornijih kovina na koroziju. Limenke i konzerve napravljene od tankih listova željeza se s obje strane oblažu kositrom upravo zbog njegovih antikorozivnih svojstava, što je jako važno za pakiranje hrane sa dužim rokom trajanja.

Kositar se radi i za elektroplatiniranje drugih metala, a najviše željeza i čelika. Kovnost kositra je visoka, a rastaljen otapa druge metale i zajedno s njima stvara slitine koje se koriste u razne svrhe. Meke slitine se koriste za lemljenje, a slitine su i pogodnije za proizvodnju suđa od čistog kositra. Razne zaštitne proizvode, vodootporne i vatrootporne folije su od kositrenih slitina, a slitina kositra, zlata i germanija se koristi u zbotehnici, a željezni lim presvučen kositrom se naziva i bijeli lim.

Kada sljedeći put otvorite čokoladu sjetite se da je u staniolu kositar

Iako je ova bijela kovina važnau mealnoj industriji i elektrotehnici, ona zapravo ima vrlo široku primjenu. Kada sljedeći put otvorite čokoladu sjetite se da je u staniolu kositar, točnije, taj srebrni omot u koji je umotana čokolada je slitina kositra i srebra. I kad budete birali sjane kuglice za božićno drvce, sjetite se da i njima sjaj daje neka kositrena slitina. Lem je naziv za slitinu kositra i olova. Kositrena kuga je pretvaranje kositra u sivi prah na nižim temperaturama.

Zbog kositrene kuge se više ne izrađuje kositreno posuđe, ali se od kositrenih slitina i dalje izrađuje. Kositar je važan zbog svojih kositrenih spojeva koji imaju vrlo široku primjenu u industriji boja, proizvodnji polimera, proizvodnji zubnih pasti, proizvodnji glazura i pigmenata na keramici, fnalnoj proizvodnji stakla, kao stabilizatori boja i mirisa, a koriste se u optičkoj, zrakoplovnoj i elektroničkoj industriji. Bronca je slitina kositra i bakra i još se punokoristi za izradu raznih predmeta.