Kako se radi bronhoskopija

Što je bronhoskopija i kada se radi?

Bronhoskopija se opisuje kao endoskopska pretraga u kojoj se pregledavaju dišni putevi pacijenta u lokalnoj ili nešto rjeđe općoj anesteziji. Pretraga se vrši uz pomoć endoskopa koji može biti rigidni ili kruti, kao i fiber ili savitljiv. Pacijenti se najčešće pregledavaju uz pomoć fleksibilnog fiberbronhoskopa koji je savitljiv i promjera 6 mm. Rigidna bronhoskopija se također koristi, no onda kada su potrebni nešto širi kanali kako bi se dobila bolja vizualizacija i rad.

Koristi se često kako bi se zaustavilo krvarenje, kako bi se uklonilo strano tijelo iz dišnih puteva, kako bi se postavio stent. Navedena pretraga može biti: Dijagnostičkog oblika - Omogućuje bolji vizualni pregled dišnih puteva, aspiraciju sekreta kako bi se mogle vršiti daljnje analize, punkciju mogućih limfnih čvorova kao i drugih tvorbi, biopsiju radi patoloških promjena. Terapijskog oblika - Omogućuje rješavanje pojedinog problema ili olakšavanje određenih simptoma.

Kada je potrebno napraviti bronhoskopiju? Kada postoje sljedeća stanja: Iskašljavanje krvi, uporan i dugotrajan kašalj, promuklost, nedostatak zraka, sjene na plućima koje su vidljive na CT-u ili rendgenu, sumnja na tumore, strana tijela u dišnim putevima, predoperacijske obrade, zaustavljanje krvarenja, oslobađanje dišnih puteva od nakupljenog sekreta. Navedena pretraga ustanoviti će da li postoje moguće komplikacije radi kojih bi se trebalo zabrinuti.

Kako se izvodi bronhoskopija?

Sami postupak nije bolan, ali može uzrokovati nelagodan osjećaj u nosu i grlu, nadraženi kašalj i nagon za povraćanjem. Bronhoskopija će se izvoditi u ležećem ili sjedećem položaju i trajat će otprilike od 5 do 10 minuta. Bronhoskop će se uvesti pacijentu kroz nos ili usta, ponekad kroz trahealnu stomu. Pacijent zaprima lokalnu anesteziju koja dolazi o obliku spreja kako bi se bolje anesteziralo ždrijelo i glasnice. Ukoliko pacijent osjeća strah radi pretrage ili tijelo izaziva jake reflekse, tada će se bronhoskopija prema dogovoru s liječnikom vršiti u općoj anesteziji.

Opća anestezija će tražiti dodatnu obradu od strane anesteziologa. Tijekom navedenog postupka pacijentu se pregledavaju dišni putovi, veći poput dušika i manjih kao bronhi. Prema potrebi mogu se uzimati i razni uzorci za patohistološku, biokemijsku ili citološku analizu. Za vrijeme izvođenja postupka pacijent mora normalno disati kako bi bio što opušteniji i kako bi sama pretraga bila što jednostavnija i brže gotova. Za vrijeme postupka medicinsko osoblje konstantno prati disanje pacijenta.

Da li bronhoskopija zahtjeva posebne pripreme?

Prije nego se pacijent uputi na bronhoskopiju dobit će posebne upute kojih se mora držati. Kako se pripremiti za bronhoskopiju? Pet dana do pretrage pacijent ne bi smio uzimati lijekove koji u sebi sadrže acetilsalicilnu kiselinu (lijekovi poput Aspirina ili Andola). Isto tako, liječnik će prije pretrage proći s pacijentom da li je potrebno prestati s određenom terapijom ili ne. Na dan pretrage potrebno je donijeti svu traženu dokumentaciju.

Ona najčešće uključuje svu dosadašnju medicinsku dokumentaciju, napravljene rendgenske slike, odrađenu krvnu sliku, testove na zgrušavanje krvi, plinsku analizu za arterijsku krv, EKG. Ukoliko postoje alergije, potrebno ih je naglasiti. Ako pacijent ima redovito propisanu terapiju koja se najčešće uzima ujutro, potrebno ju je popiti što radije uz minimalno tekućine. Bronhoskopija traži da pacijenti dolaze natašte, što znači da osobe ne smiju jesti niti piti 6 sati do pretrage.

Ukoliko pacijent nosi protezu ili naočale, medicinsko osoblje će zamoliti da se navedeno ukloni. Nakon što je bronhoskopija završena pacijent ne smije jesti niti piti barem 2 sata radi slabijih refleksa gutanja. Pacijentima se također ne preporučuje samostalna vožnja nakon pregleda. Nekoliko dana nakon pretrage osoba može osjećati nelagodu u grlu, imati tragove krvi u kašljanju, kratkotrajnu promuklost. Navedeno bi trebalo proći nakon par dana.