Kako se radi herbarij

Što je herbarij i njegova povijest

Herbarij je dobio naziv po latinskoj riječi herbarium, predstavlja zbirku prešanog osušenih biljaka. Zbirka predstavlja svojevrsnu evidenciju o prikupljenim biljkama koje se osušilo i umetnulo u knjigu herbarija, upisalo osnovne podatke o biljci poput naziva, staništa gdje je pronađeno, regiji, vremenu i slično. Biljke se kao i životinje razvrstavaju po vrstama, raznim rodovima i porodicama. Podaci koji se evidentiraju o biljkama poput latinskog naziva biljke, njenog nalazišta, staništa i ekološke značajke staništa, kada je biljka ubrana, ime sakupljača, te drugi podaci o biljci.

Herbarij je prvi puta pismeno evidentiran početkom 16. stoljeća kada je profesor Luca Ghini sa Bolonjskog sveučilišta počeo skupljati biljke i slagati ih u herbarije poput zbirke biljaka. Botaničari diljem Europe vrlo brzo su prihvatili ovu znanstvnu tehniku jer se biljke u herbariju ako se pravilno čuvaju mogu održati neograničeno dugo.

U svijetu postoje tri najstarija herbarija, Kassel u Njemačkoj koji postoji od 1569. godine, u Bologni iz 1570. i u Baselu u Švicarskoj iz 1588. godine, a najveći u svijetu je u Parizu u Francuskoj s preko 10,5 milijuna primjeraka biljaka. Hrvatska najveća zbirka biljaka postoji od 1880. godine i nalazi se u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb.

Kako se izrađuje herbarij

Kako bi biljke bile pravilo spremljene i mogle se držati neograničeno dugo potrebno je pravilo sušenje. Mesnatije biljke imaju u sebi i više vode pa takve biljke nemojte odmah stavljati u svoj herbarij.

Prvi korak je da odaberete neko stanište koje ćete posjetiti, te sakupljate biljke pazeći da ih ne oštetite. Najbolje je biljke odmah po branju položiti između nekoliko listova novina kako bi se voda koja se nalazi u biljci ispustila i ocijedila u novine. Kada dođete kući novine pokrijete nekim teškim predmetom najbolje knjigom po cijeloj dužini i širini biljke. Svakih par dana je potrebno mijenjati novine jer će se voda iz biljke upiti u novine i one će postati vlažne pa ako ne promijenite novine biljke bi mogle popljesnjiviti i istrunuti. Nikako nemojte biljke stavljati u knjige jer će se voda upiti u papir knjiga pa će vam knjiga biti neupotrebljiva.

Nakon dva do tri tjedna nakon što se biljke potpuno osuše možete krenuti sa stavljanjem osušenih biljaka u svoj herbarij, svoju zbirku i upisati sve potrebne podatke koji se uobičajeno upisuju. Biljke možete učvrstiti selotejpom ili tankom ljepljivim trakicama ovisno kakve nabavite.

Herbarij kao hobi

Botaničari su znanstvenici, a i vi možete postati botaničar ako se dovoljno informirate o biljkama i njihovim nazivima i specifičnostima, te napraviti svoj vlastiti herbarij sa svakog posjeta u prirodi. Sakupljanje biljaka u prirodi vrlo je opuštajuće i stvaranje vlastitog herbarija može postati vaš novi hobi.

Osim boravka u prirodi, sakupljanje biljaka i njihovo sušenje, spremanje i evidentiranje podataka o biljkama može u vama otkriti kreativnost. Biljkama možete ukrašavati, dizajnirati, kreirati slike na platnu u kombinaciji s osušenim biljkama. Uz sve to kretanje i fizička aktivnost u zdravom okolišu u prirodi doprinosi vašem tjelesnom i psihičkom zdravlju.

Stavaranjem svoje herbarij zbirke naučit ćete puno o biljkama, staništima, općenito o prirodi, a to će dodatno pozitivno utjecati na vaše mentalno zdravlje i kognitivno razmišljanje. Sam proces stvaranja svog herbarija nije kratkotrajan i iziskuje puno truda i vremena, od odlaska u prirodu, sušenja koje traje i do tri tjedna, mijenjanje novina svakih par dana, te slaganje i evidentiranje podataka veliki je pothvat te ćete zasigurno biti zadovoljni svojim trudom i rezultatima.