Kako se radi vino

Što je vino?

Vino je alkoholno piće koje se dobiva fermentacijom soka grožđa. Proces proizvodnje vina počinje berbom zrelih grozdova, nakon čega se grožđe drobi i cijedi kako bi se iz njega izvukao sok. Taj sok potom fermentira prirodnim ili dodanim kvascima, što rezultira pretvaranjem šećera iz grožđa u alkohol i ugljični dioksid. Može biti bijelo, crno ili ružičasto, ovisno o sorti grožđa i procesu proizvodnje. Nakon fermentacije, može biti podvrgnuto dodatnim procesima poput odležavanja u bačvama ili bocama, filtriranja i drugih postupaka koji utječu na njegov okus, miris i boju. Široko je popularno piće diljem svijeta te ima bogatu povijest i kulturu. Osim što se koristi kao osvježavajuće piće, često se koristi i u kulinarstvu kao sastojak u pripremi jela, a ima i značajnu ulogu u društvenim, vjerskim i obrednim obredima diljem mnogih kultura. Osim toga, vino se cijeni i po svom potencijalu za starenje, što može rezultirati kompleksnijim okusima i aromama kako vrijeme prolazi.

Kako je nastalo vino?

Vino je jedno od najstarijih alkoholnih pića koja su poznata čovječanstvu, a njegovo stvaranje seže duboko u prošlost. Povijest vina seže duboko u prošlost, gotovo do samih početaka ljudske civilizacije. Prvi tragovi vinove loze datiraju još 6000 - 5000 godina prije nove ere, a nalaze se u današnjem Iranu, Gruziji i Turskoj. Arheološki nalazi svjedoče o tome da su drevni ljudi već tada poznavali proces fermentacije grožđa. Egipatske piramide kriju svjedočanstva o tome kako su faraoni i više slojevi egipatskog društva uživali u vinu. Također, u Mezopotamiji, vinova loza je bila poštovana i njegovana, a bilo je dio njihove religije te su ga koristili u raznim obredima. U antičkoj Grčkoj je bilo povezano s mitologijom i kulturom. Grčki bog Dioniz bio je bog vina, plodnosti i radosti, te je imalo važnu ulogu u Dionizijskim obredima i festivalima. Grci su bili prvi koji su shvatili važnost različitih sorti grožđa i tehnika vinifikacije te su razvili prve sorte vina koja se mogla čuvati i transportirati. Rimljani su naslijedili mnoge aspekte vinske kulture od Grka, ali su također donijeli svoje inovacije. Rimsko carstvo proširilo je vinogradarstvo na velike dijelove Europe, uključujući Francusku, Španjolsku, Njemačku i Veliku Britaniju. Rimljani su razvili prve sustave za transport i čuvanje vina, poput amfora i vinskih podruma. Također, vinova loza je postala simbol bogatstva i moći u rimskom društvu. Srednji vijek donio je promjene u vinskoj industriji, posebno u Europi. U srednjem vijeku, vino je bilo središnji element kršćanskih obreda, kao i sastavni dio svakodnevnog života. U tom razdoblju mnoge su se vinogradarske regije razvile diljem Europe, poput Burgundije, Bordoa, Toskane i Mosela. Samostani su igrali ključnu ulogu u očuvanju i širenju vinogradarske kulture, a mnoge vinarije i danas nose nazive po starim samostanima. Danas je ono postalo globalni fenomen, s vinogradarskim regijama diljem svijeta, od Kalifornije do Australije, od Južne Afrike do Novog Zelanda.

Kako napraviti vino?

Proces proizvodnje vina započinje berbom grožđa. Berite zrele grozdove grožđa. Najbolje je odabrati sortu grožđa koja je prikladna za proizvodnju vina, poput sorte Vitis vinifera. Nakon berbe, grožđe treba drobiti kako bi se oslobodio sok. To možete učiniti ručno ili koristeći drobilicu za grožđe. Sok iz drobljenih grožđa treba fermentirati kako bi se pretvorio u vino. Fermentacija može biti prirodna ili kontrolirana, s dodatkom specifičnih vinskih kvasaca. Nakon što je fermentacija završena, što je obično nakon nekoliko dana ili par tjedana, treba se odvojiti od krutih dijelova postupkom prešanja. Nakon toga se vino može prenijeti u bačve ili spremnike za sazrijevanje. Sazrijevanje može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o preferencijama i tipu vina koje se proizvodi. Nakon što je ono postiglo željenu razinu sazrijevanja, može se filtrirati kako bi se uklonile nečistoće i stabiliziralo kako bi se spriječilo taloženje u boci. Zatim se puni u boce za skladištenje ili konzumaciju.