Kako sove vide noću

Sova i čarobnjak u mitskim sferama su nerazdvojni

Mnogo je praznovjerja vezano za zagonetne ljepotice noći sove, od toga da njihov huk u blizini kuće najavljuje smrt u kući do običaja da seljaci prepariranu sovu drže u kući ili prikovanu na sjenik kao obranu i zaštitu, od zlih vještica, duhova, munja i slično. S druge strane sova i čarobnjak u mitskim sferama su nerazdvojni jer oboje vide u tami i k tome i više i dalje od vih drugih ljudi i životinja.

Tako je sova postala i simbol tajnih, nedokučivih znanja, simbol mudrosti i općenito velikog znanja zbog čega je i postala neslužbeni simbol Mense. U stvarnosti sove su zapravo noćni lovci zahvaljujući svom karakterističnom vidu na velike udaljenosti, čak i pri najmanjem tračku svjetlosti noćnog neba od svjtlosti mjeseca i zvijezda. Sove u mnogim kulturama imaju samo negativne predznake (starosjedilački narodi), u nekima imaju i negativne i pozitivne predznake, a u Staroj Grčkoj ta ptica je predstavljala božicu Atenu i sve njezine božanske atribute i moći.

Nisu sve vrste sova isključivo noćne životinje

U cijelom svijetu ova vrsta noćnih ptica broji oko nekih 216 vrsta, iako neki izvori navode 134 vrste, u Hrvatskoj ih ima oko desetak vrsta. Ima ih svuda u svijetu jer im odgovaraju svi uvjeti, lako se prilagode, nema ih samo na Antarktici. No, nisu sve vrste sova isključivo noćne životinje, neke love i danju, točnije u rana predvečerja i rana praskozorja pred sam izlazak sunca na istoku, a najveći dio noći se odmaraju i spavaju.

Sova se u svom noćnom lovu ne služi samo svojim binokularnim vidom, nego i nevjerojatnim sluhom, zahvaljujući njemu može svoj plijen uloviti u potpunoj tami bez ijednog tračka svjetla. Sove ne vide boje, ali zahvaljujući fotosezitivnosti svog vida razlikuju nijanse svjetla i tame, jer im upravo ta sposobnost izoštrava vid. Mnogi misle da sove love noću jer bi im danju sunce spržilo oči i one bi oslijepile, to je zabluda, jer posebna očna membrana mebrana štiti od sunca njihove oči, pa mnoge sove danju vide bolje od ljudi.

Zbog mitiskih značajki sova se sve češće bira za kućnog ljubimca

Sovama je mjesto u prirodi u kojoj opstaju zahvaljujući svom oštrom vidu, nevjerojatnom sluhu i fantastičnoj mimikriji jer se bojama svog šarenog perja može stopiti sa svakim okolišem u kojem nađe svoje stanište. No, zbog mitskih značajki sova se sve češće bira za kućnog ljubimca, zbog čega još nitko nije glas protesta. Treba je ostaviti u prirodi u kojoj zbog noćnog lova i života ima malo prirodnih neprijatelja, a veliki je, divljenja vrijedan lovac.

Sova se hrani glodavcima, manjim pticama, vodozemcima, na rubu jezera i vodotoka ulovit će i ribu, ali će u nuždi progutati i veće kukce. O životnom vijeku sova ima malo podataka, zna se samo da manje sovice žive duže. Nakon parenja će sa svojim partnerom podijeliti lovište, pari se jedanput godišnje, ženka nosi 3 - 5 jaja i dok leži na njima mužjak joj donosi hranu. Sove se gnijezde u dupljama starog drveća da bi svoj podmladak zaštitile od vanjskih neprijatelja.