Kako su izgledale prve kopnene životinje

Prve kopnene životinje u doba predpovijesti

Predpovijest nastanka Zemlje povezuje se periodom prije skoro 4 milijarde godina kada je planet bio vrlo vulkanski aktivan i izbacivao puno plina, te time stvorila atmosfera. Unutar te atmosfere su se kondenzirale vodene pare i počeli su se stvarati oceani, tako da je u predpovijesti kopna bilo vrlo malo, a ujedno je i kisika u atmosferi bilo jako malo.

Prvi znakovi života bili su u obliku algi i to modrozelenih algi, a nakon njih su se razvile prve biljke prije otprilike 400 milijuna godina koje su izrasle na kopnu, prve kopnene životinje pojavile su se u periodu kambrija, te su to bile životinje s ljušturama. Doba kambrija je nastalo nakon ledenog doba kada je sav život bio izbrisan zbog hladnoće otprilike prije 715 milijuna godina kada je i na ekvadoru temperatura bila minus 20 stupnjeva. Ledeno doba je je trajalo 120 milijuna godina nakon čega su se pojavili prvi znakovi života u obliku prvih biljaka, kao i prve kopnene životinje.

Kako su izgledale prve kopnene životinje

Prve kopnene životinje su bili beskralješnjaci, to su bili člankonošci koji su izgledali i funkcionirali kao današnje stonoge. Člankonošci su se hranili otpadom bilja na kopnu, a nakon člankonošaca su se na kopnu razvili vodozemci i gmazovi koji su zapravo se preselili iz vodenih područja na kopna jer je na kopnu bilo izobilje biljaka kojima su se takve životinje prvobitno hranile.

Najstariji gmaz čiji ostaci u pronađeni živio je prije 330 milijuna godina i kako nisu imali prirodnog neprijatelja slobodno su rasli i razvijali se pa su tako nastali dinosauri u periodu mezozoika. Dinosauri su kopnene životinje koje su prve uspravile i mogle se slobodno kretati, a paralelno su se razvijale i ptice, pterosauri koji su počeli letjeti jer su im izrasla krila i perje koje je služilo kao zaštita, ukras i za letenje.

Prvi sisavci su se razvili od skupine gmazova, zvjerozubaca prije 245 milijuna godina, iako je uslijedilo veliko izumiranje sisavaca, dio ih je preživio te su se razvijale različite vrste sisavaca.

Druge kopnene životinje iz drugih doba

Iako vlada mišljenje da u ledeno doba nije bilo života što je možda i točno ipak uz ledeno doba povezujemo i mamute koji su imali sve karakteristike kopnene životinje, a imali su debelo krzno, debelu vlaknastu dlaku. U doba kenozoika prije 65 milijuna godina sisavci su postali brojnija vrsta od dinosaura, a iz tog doba još i danas postoje neke životinjske vrste koje su se održale, krokodil, zmije, gušteri i kornjače.

Iz tog doba su preživjele i ptice koje su se prilagođavale i podneblju i vremenskim uvjetima, te su postale još raznovrsnije od svih drugih životinja tokom povijesnog razvoja. No, sisavci s obzirom da su bili biljojedi i mesožderi su se razvijali i širili u različite vrste, a zanimljivo je da su se među prvim sisavcima razvili tobolčari. Najpoznatiji tobolčar danas je klokan kojeg još uvijek možemo pronaći kao zaštićenu vrstu u Australiji. No, kopnene životinje su i leteći sisavci koji i danas postoje, a to su šišmiši, male noćne životinje koje se upravljaju uz pomoć zvučnih signala.