Kako su ljudi čuvali hranu prije hladnjaka

Hrana se čuva uz pomoć začina

Od davnina kada nije bilo hladnjaka i zamrzivača hrana se jadnako kvarila kao i danas pa su se ljudi koristili raznim načinima čuvanja hrane. U krajevima koji su topli i vlažni ljudi su koristili razne začine kojima su čuvali hranu od kvarenja.

U tu svrhu koristile su se ljute papričice, čili jer su ljudi shvatili da uz dodavanje ljute paprike hrana duže traje. Ovo je karakteristično za područje Indije gdje se i danas koristi ljutina u hrani kako bi se namirnice čuvale da budu što duže valjane za konzumaciju. Osim ljute paprike i čilija kao začini se mogu koristiti i đumbir koji također u sebi sadrži određenu razinu ljutine.

Papar, kurkuma i curry su začini koji također pomažu u očuvanju hrane od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Svi ovi začini zapravo imaju funkciju konzervansa i vrlo su rašireni i danas u siromašnim predjelima Indije i Azije. Maslinovo ulje je također korišteno kao konzervans no s maslinovim uljem je rok trajanja puno kraći.

Hrana se čuva sušenjem

U klimatskim uvjetima gdje vladaju zimski uvjeti veći dio godine ljudi su često koristili vanjske hladnjake jednostavno spremajući hranu izvan kuće u snijegu i ledu koji ih okružuje. Međutim, u sjevernim krajevima često se hrana podvrgava procesu sušenja kako bi iz nje isparila sva vlaga koja je podloga za razvoj bakterija.

Proces sušenja hrane se radio i uz pomoć dimljenja iznad vatre, odnosno dima vatre jer se na taj način vlaga iz namirnice brže isparila i namirnica se brže osušila. Osušena hrana čuvala se tokom zimskiih mjeseci koji su u sjevernim krajevima vrlo dugi, dok je period proizvodnje hrane svega par meseci u godini, naročito ribe i mesa.

U našim krajevima je dobro poznat proces sušenja i dimljenja hrane naročito mesa i mesnih prerađevina. Dobro nam je poznat pršut koji je zapravo dimljeni svinjski but koji se suši na zraku ili dimu posoljen te je tako konzerviran za višemjesečnu upotrebu čak i kad se načne za jelo. Popularne su i kobasice koje se proizvode od mesnih dijelova te se začinjava solju i sušenim papričicama koje će produžiti vijek trajanja kobasica.

Kisela hrana dugo je očuvana, kao i sterilizirana

Kiseljenje hrane je još jedan postupak konzerviranja biljnih namirnica kao što su dobro poznati kiseli kupus, kiseli krastavci, kisela paprika, kisela mrkva te drugi brojni biljni plodovi koji se mogu spremati kao zimnica postupkom kiseljenja. Uz ocat, sol i sterilizirane staklenke i sami možemo napraviti vlastitu zimnicu i uživati cijele zime u plodovima svog truda ako zimnicu skladištimo u hladnim i mračnim mjestima do upotrebe.

Termička obrada hrane odnosno sterilizacija je još jedan postupak obrade hrane prije spremanja u hermetički zatvorene posude koje nemaju zraka. Nakon otvaranja takva se hrana treba odmah konzumirati jer dolaskom zraka stvaju se bakterije jer je i vlaga iz zraka došla do sterilizirane hrane. Ovakav način konzerviranja hrane osmislili su Napoleonovi znanstvenici za njegovu vojsku koja je išla u daleke pohode.

Postoje i drugi trikovi koji sprečavaju kvarenje hrane no oni su kratkog roka, poput kockice šećera u plastičnoj posidi sa sirom, kriške jabuke u vrećici s kruhom, malo škroba ili soli uz povrće. No ipak je najvažija ambalaža u kojoj se hrana čuva jer ako je posuda neprikladna namirnice će se prije pokvariti čak i u hladnjaku.