Kako su nastali Hrvati

Legenda o tome kako su nastali Hrvati

Prema legendi petorica braće, Hrvat, Klukas, Kosenjec, Muhlo i Lobel, zajedno sa dvije sestre Tugom i Bugom su iz svoje ilirske zakarpatske domovine stigli na Jadransko more. Ova legenda o tome kako su nastali Hrvati je bila inspiracija mnogih slikara. Kada je umro najstariji brat Hrvat, iza njega su ostali njegovi sinovi Čeh, Leh, Meh i njihova sstra Vilina, po kojoj je nazvana i spilja Žutnica iznad Krapine koja se i dan-danas naziva i Vilina spilja.

Naime, braća su dogovorila vojnu strategiju da se oslobode rimskih gospodara, a sestra ih je u ljubavnom zanosu izdala rimskom vojskovođi, pa su je oni uhvatili ispred špilje u kojoj se skrivala i zazidali na tornju kule. No legendu o Čehu, Lehu i mehu ne svojataju samo Hrvati, u nekom obliku je prepričavaju i drugi slavenski narodi jer ona objašnjava i porijeklo Čeha, Poljaka, Rusa i ostalih slavenskih naroda, a trostruki glineni peharček "bilikum", što bi značilo willkommen ili dobro došao je izrađen kao spomen na trojicu braće.

Bijela Hrvatska i stari i moderni Hrvati

Mnogo je teorija o postanku Hrvata i svako malo se pojavi i neka nova teorija. Bijela Hrvatska i stari i moderni Hrvati je najprihvaćenija teorija, no postoji i gotska teorija, proiranska teorija, no povjesničari, filolozi, arheolozi, pa i genetičari se još nisu usuglasili oko jedne jedinstvene teorije o porijeklu Hrvata. Zna se samo da spadamo među najstarije narode, da je nomadski život starih plemena u potrazi za hranom ljude rasuo širom svijeta pa u svakoj teoriji ima nečega.

Rasprave o tome kako su nastali i otkuda su došli Hrvati ne prestaju i bit će ih još jer dovoljno činjenice ne podupire ni jednu od dosadašnjih teorija. Neke teorije u svojim spekulacijama idu do Starog Egipta. Hrvatski jezik koristi tri narječja ili dijalekta, štokavski, čakavski i kajkavski, i tako poput nekog jezičnog "bilikuma" čuvaju uspomenu na tribrata iz legende o nastanku Hrvata. S druge strane Hrvatski jezik je sličan sa mnogim drugim slavenskim jezicima u izgovoru i u pismu.

Jesu li se Hrvati u sedmom stoljeću doselili ili vratili na Balkan

Teško je kada jedan narod malo zna o svojoj povijesti, to otvara prostor za mnogo špekulacija i svakave nove teorije. Pitanje, jesu li se Hrvati u sedmom stoljeću doselili ili vratili na Balkan, također ima smisla, jer neki istraživači misle da su bili i prije na obalama Jadranskog mora, pa s migracijama otišli dalje, a onda se u sedmom stoljeću iz nekih razloga ponovo vratili u stare krajeve. Tako je barem prema nekim rimskim zapisima.

Ova teorija zapravo potkrepljuje ideju da su Hrvati autohtoni narod ili zajednica plemena koji su dugo na ovim prostorima, ali su se kao i druga plemena tog doba kretali kojekuda. Po najstarijem bratu iz legende o petero braće (Hrvat) je vjerojatno cijeli narod dobio ime, iako se porijeklo imena nastoji dokazati i filloškim izvođenjem od imena Hrvat - Horvat - Horoat - Horuat - Horohvat - Harahvat - Harahvait - Harahvatiš i drugim sličnim usporedbama, a uspoređuju se i dijalekti sa drugim slavenskim jezicima.