Kako voda kruži u prirodi

Kako voda kruži u prirodi utječe na život

Hrana, mjesto na koje se možemo skloniti i mnoge druge slične stvari izrazito su važne za preživljavanje kako ljudi, tako i životinja, no možda je daleko najvažnija stvar za preživljavanje voda. Voda predstavlja život i izrazito je važna, posebice za čovjeka, čije se tijelo sastoji otprilike od 70% vode. U prirodi sve ima neki svoj tok, kaže se da sve u prirodi kruži, pa tako i voda kruži u prirodi. Stoga je dobro znati kako voda kruži u prirodi i kako se to može odraziti na neke događaje i pojave oko nas. Vodu oko nas možemo naći u tri oblika - tekućem, plinovitom i krutom stanju. Neki od tih oblika voda koje susrećemo ovisi upravo o tome kako voda kruži u prirodi. 71% Zemljine površine pokriveno je vodenim površinama, no unatoč tome nije svugdje podjednako zastupljena, niti je svugdje zastupljena u istom obliku te nije sva voda dostupna za održivost života.

Kako voda kruži u prirodi ovisi o toplini okoliša

Kako voda kruži u prirodi najviše se veže uz toplinu okoliša. Spomenuli smo već da se voda u prirodi nalazi u jednom od tri oblika - tekuće, kruto i plinovito stanje. Tekuće stanje je naravno sva ona voda koja je u tekućem stanju i može biti različitih temperatura, od izrazito niskih pa sve do visokih temperatura. Kruto stanje je naravno u obliku leda i da bi voda postigla taj stadij, temperature moraju pasti ispod nule. Vodu u obliku leda pronalazimo u svim hladnijim dijelovima zemlje, najčešće u obliku ledenjaka, ali i nekih drugih oblika. Plinovito stanje pak iziskuje visoke temperature zbog kojih voda iz tekućeg prelazi u plinovito stanje, što se naziva kondenzacijom, koja je jedan od ključeva kako voda kruži u prirodi. Voda isparava na razne načine, s vodenih površina, lokva vode, prilikom kuhanja hrane, ali isto tako isparava i kada se ljudi oznoje te je vodena para lakša od zraka i diže se u visine.

Kako voda kruži u prirodi ciklus je koji se ponavlja

Kako voda kruži u prirodi neprestani je ciklus, koji ukoliko bi prestao, odrazio bi se negativno na sav život na Zemlji. Sva voda na Zemlji, bilo da je u pitanju vodena površina ili voda iz živih bića, na ovaj ili onaj način završi u atmosferi. Vremenske prilike i neprilike direktno utječu na taj ciklus pa tako toplije vrijeme potiče isparavanje vode iz vodenih površina što rezultira dizanjem vodene pare u visine, koja se tamo pretvara u oblake. Kada se nakupi dovoljno vodene pare u obliku oblaka, ta se ista voda vraća na Zemlju. Vraćanje vode na zemlju može biti u obliku kiše, susnježice, snijega ili tuče, ovisno o tome kakva je temperatura atmosfere u pitanju. Dolaskom na zemljinu površinu, ona opet može završiti u jednom od ranije navedenih oblika te je to način kako voda kruži u prirodi. Vremenske prilike direktno će utjecati na količinu vode i vlage oko nas te na vremenske pojave uzrokovane njima.