Kako zaboravljamo

Kako radi mozak i kako zaboravljamo

Mozak je najneistraženiji organ u tijelu i o njemu se još uvijek razvijaju znanstvene studije. Organ koji je pun elektrona i koji je najvećim dijelom u obliku tekućine je organ koji upravlja našim tijelom, organ pomoću kojeg vidimo, čujemo, govorimo, krećemo se, organ koji se ne može nikakvom transplantacijom zamijeniti.

Kako zaboravljamo tokom godina ali i u danima mladosti kratkotrajno pamćenje je normalna pojava, no ono što se dogodilo u prošlosti koja je malo dalje pamtimo, te bi tako i trebalo biti. Kada zaboravljamo sve i kratkotrajno i dugotrajno sjećanje nešto se događa sa kognitivnim sposobnostima jer u pravilu su dugotrajna sjećanja ta koja nas prate cijeli život bila ona loša ili dobra.

Mozak percipira događaje tokom dana kojih možda i nismo svjesni, vizualne slike, zvukove, izgovorene riječi koje nismo slušali jer nam u trenutku nisu bile važe. No, mozak najviše radi tokom noći i procesuira sve što je tokom dana snimio, te sam odredio na neke stvari, slike, zvukovi i događanja nisu važna da ih se zapamti te ih odbacuje i oni postaju dio procesa i načina kako zaboravljamo nebitne nam stvari.

Kako zaboravljamo pametno je zapisivati

Uvijek imamo na pameti puno stvari, od zadataka na poslu, popisa namirnica koje treba nabaviti u trgovini, obaveza koje nas čekaju kada završi radni dan, financijskih briga, zdravstvenih briga, puna glava stvari. Normalan je proces zaboravljati i kod mladih ljudi, jednako kod starijih, a kako zaboravljamo stvari jer ne možemo sve pamtiti nabolji lijek je zapisati.

Kada stavite na papir stvari koje trebate obaviti, popis namirnica koje trebate nabaviti oslobodili ste mozak od nepotrebnog pamćenja i dali ste prostor mozgu da se bavi nečim pametnijim. Svi se tokom života trudimo zapamtiti i ne raditi popise jer to rade ljudi u trećoj dobi života, a mi nismo stari. Krivo, to rade pametni ljudi jer oni će svoj mozak usmjeriti na pametnije stvari i upotrijebit će popis onda kada će im biti potreban.

Kako zaboravljamo imena, nazive glumaca ili nazive filmova, a na vrhu jezika nam je rješenje nema razloga za zabrinutost jer to su normalne pojave, kao što je i pojava da stalno tražite ključeve ili naočale jer ste zaboravili gjde ste ih ostavili.

Kako zaboravljamo i znakovi kognitivnih poremećaja

Procesom starenja normalna je pojava da način kako zaboravljamo nije isti kao u mladosti jer kako tijelo stari tako i mozak stari jer je taj mozak tokom xy godina života već svašta i vidio i doživio i milijarde činjenica procesuirao i zaboravio. No, kod određenih osoba postoje razlike u zaboravljanjima koje se razlikuje od staračkog normalnog zaboravljanja. To je trenutak kada zaboravljanje sprečava osobu da obavlja uobičajene aktivnosti kao što su briga o higijeni, plaćanje računa, oblačenje, kuhanje i slično.

Demencija i pojava Alzheimerove bolesti koji su dijagnosticirani od strane liječnika specijalista predstavljaju poremećaje intelektualnih sposobnosti u kojima mozak nije sposoban donositi odluke, te dolazi i do poremećaja mišljenja, pamćenja, govora, zaključivanja, prepoznavanja bliskih osoba, nemogućnost orijentacije, ponavljanje istih fraza koje ih izvlače iz situacija kada neprepoznaju ili ne znaju što bi rekli. Takve osobe se i socijalno neadekvatno ponašaju i mogu biti i agresivne prema okolini.

Način kako zaboravljamo tokom godina i koje posljedice to zaboravljanje donosi mogu procijenti stručnjaci liječnici koji mogu prepoznati radi li se o demenciji ili Alzheimerovoj bolesti ili samo o prirodnom procesu starenja.