Kako zarasta prelomljena kost – Prijelom kosti i proces zarastanja

Prelomljena kost - uzrok prijeloma

Prelomljena kost je stanje u kojem je integritet kosti narušen ili potpuno prekinut zbog vanjske traume ili bolesti. Kost se sastoji od tvrdog tkiva koje obično pruža podršku i zaštitu tijelu, ali kada dođe do prijeloma, dolazi do fizičkog prekida kontinuiteta kosti. Uzroci prijeloma mogu biti raznoliki. Najčešći uzrok su ozljede uzrokovane nesrećama, padovima, udarcima, sportom ili prometnim nesrećama. Kosti mogu biti prelomljene zbog izravnog udarca ili prevelikog opterećenja. Oslabljenje kostiju, poznato kao osteoporoza, može povećati rizik od prijeloma. Ovo stanje često pogađa starije ljude, žene nakon menopauze i ljude koji imaju nedostatak kalcija ili vitamina D. Ponavljajuće ili prekomjerne aktivnosti mogu dovesti do stresa na kostima, što s vremenom može uzrokovati prelom. To se često vidi kod sportaša ili osoba koje obavljaju teške fizičke poslove. Neke bolesti poput raka kostiju ili infekcija mogu oslabiti kosti i povećati rizik od prijeloma. Ukoliko se dogodi prijeloma kosti, bitno je pod hitno potražiti medicinsku pomoć kako bi se kost pravilno liječila i spriječile moguće komplikacije. Prelomljena kost se liječi kroz imobilizaciju kosti pomoću gipsa, operativni zahvat za fiksiranje kosti ili terapiju lijekovima, ovisno o ozbiljnosti prijeloma i drugim čimbenicima.

Prelomljena kost - vrste prijeloma

Postoje različite vrste prijeloma, koje se mogu klasificirati prema različitim karakteristikama, kao što su oblik prijeloma, položaj loma, stupanj prekida kontinuiteta kosti, ili prema uzroku. Otvoreni prijelom znači da je koža oštećena i da kost viri kroz otvorenu ranu, dok zatvoreni prijelom označava da prelomljena kost nije izbila van, već se nalazi unutar tijela. Transverzalni prijelomi su oni koji se događaju poprečno u odnosu na dužinu kosti. Uzdužni prijelomi protežu se duž kosti, dok spiralni prijelomi imaju oblik spirale oko kosti. Kompletni prijelomi su oni kod kojih je prelomljena kost potpuno prekinuta, dok nepotpuni prijelomi su oni kod kojih je kost samo djelomično prekinuta. Kod segmentalnog prijeloma, kost je slomljena na dva mjesta, stvarajući tri dijela kosti. Prijelomi mogu biti pravolinijski, poprečni, kosovi, ili nagibi, ovisno o smjeru u kojem je kost slomljena. Kod prijeloma kompresije, kost je stisnuta ili spljoštena. Stresni prijelomi su mikro prijelomi koji se javljaju kao rezultat prekomjernog ponavljanja stresa na kosti, često uzrokovanih ponavljajućim pokretima ili intenzivnim vježbanjem.

Prelomljena kost - proces zarastanja

Kada se dogodi prelomljena kost, počinje proces zarastanja prelomljene kosti, poznat i kao osteogeneza. Ovaj proces prolazi kroz nekoliko faza i može trajati nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o ozbiljnosti prijeloma. Nakon prijeloma, prva faza u procesu zarastanja je formiranje hematoma, a to je nakupina krvi koja se formira gdje je prelomljena kost. Hematom ima važnu ulogu jer pruža početni stabilnost i potiče upalu, što inicira proces cijeljenja. Sljedeća faza uključuje formiranje fibrokartilaginastog kalusa, koji je privremena struktura koja povezuje prelomljene dijelove kostiju. Ova faza traje nekoliko tjedana, a cilj joj je stabilizirati prelomljene dijelove kosti. Nakon formiranja fibrokartilaginastog kalusa, proces zarastanja ulazi u fazu formiranja nove kosti, poznate kao osteogeneza. Stanice zvane osteoblasti počinju proizvoditi novu kost koja spaja prelomljene dijelove. Ova faza može trajati nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o veličini i težini prijeloma. Posljednja faza procesa zarastanja je remodeliranje nove kosti. Ova faza uključuje postupno jačanje i oblikovanje nove kosti kako bi se vratila njena normalna struktura i funkcija. Osteoklasti, stanice koje razgrađuju kost, i osteoblasti, stanice koje stvaraju novu kost, surađuju u ovom procesu kako bi osigurali da nova kost bude adekvatno oblikovana i funkcionalna.