Kitovi u jadranskom moru

Kitovi u jadranskom moru i koliko ih ima

Kitovi su ime za red sisavaca koji je u potpunosti prilagođen za život u vodi. Postoji preko 80 vrsta kitova, a gotovo svi oni žive u moru. Tek pokoja vrsta dupina živi u slatkovodnim rijekama. Kitovi su fascinantne životinje koje, iako žive u moru, zapravo nisu ribe već su sisavci. Naime, oni kao i svi drugi sisavci kote žive mladunce koje ženke hrane izrazito masnim mlijekom.

Za razliku od riba, kitovi nemaju škrge već izlaze na površinu kako bi udahnuli zrak i došli do kisika. Ipak, njihova tijela su u potpunosti prilagođena životu u vodi te s jednim udahom dobiju dovoljno kisika za čak dva sata ronjenja. U svijetu postoji preko 80 vrsta kitova dok kitovi u jadranskom moru broje osam vrsta koje je moguće povremeno vidjeti. Kitovi u jadranskom moru nisu pretjerano čest prizor pa stoga budu prava senzacija kada ih se uspije vidjeti uživo ili uhvatiti na snimci.

Kitovi u jadranskom moru i koje vrste posroje

Kitovi u jadranskom moru nisu prizor koji možete očekivati pri bilo kojem odlasku na more. No plovidbom Jadranom, posebice ako odlazite u dublje more, povećavate si šanse da ćete usput vidjeti neke od lokalnih kitova. Kitovi u jadranskom moru koje možete vidjeti kod nas su dobri dupin (Tursiops truncatus), kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), glavati dupin (Grampus griseus), ulješura (Physeter macrocephalus), prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), veliki kit (Balaenoptera physalus), bjelogrli dupin (Globicephala melas) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris).

Od navedenih vrsta, jedino dobri dupin naseljava cijelo područje Jadranskog mora te je stoga najbolja šansa da ćete naići upravo na školu ovih morskih sisavaca. Važno je napomenuti da su kitovi kod nas zaštićeni te ih nije dozvoljeno loviti. Ako naiđete na njih u divljini, kontakt je najbolje svesti na minimum. Iako su kitovi, a posebice dupini, druželjubive životinje, ljudski utjecaj može imati negativni utjecaj na njihove dnevne rutine te može uzrokovati brojne probleme.

Kitovi u jadranskom moru i očuvanje kitova

Kitovi u jadranskom moru ali i ostatku svijeta uglavnom nemaju prirodnih neprijatelja van čovjeka. Iznimka su kitovi ubojice, odnosno orka koja zna loviti i manje kitove za hranu. Čovjek je kao najveća prijetnja za kitove zaslužan za istrebljenje nekoliko vrsta radi pretjeranog izlova u posljednjih nekoliko stotina godina. Danas je lov na kitove u velikoj mjeri zabranjen te je dozvoljen samo u specifičnim slučajevima uz posebne dozvole. Trenutno se i dalje radi na tome da se lov na kitove u potpunosti zabrani budući da se uništavanjem populacija kitova negativno utječe na cijeli morski ekosustav.

Kitovi u jadranskom moru su doživjeli porast u populaciji u posljednjih nekoliko godina. Globalna koronakriza djelomično je imala utjecaj na to radi manje količine ljudi koji su plovili i lovili ribu po staništima gdje kitovi inače obitavaju. Kitovi su uvijek krasan prizor na Jadranu, a jedini način na koji ih možemo sačuvati je uz brigu o čistoći vlastita mora i kontrolirani izlov ribe.