Koliko se kuha raštika

Raštika, dalmatinsko blago na tanjuru

Raštika se opisuje kao zeljasto mediteransko povrće koje je dostupno u svim godišnjim dobima. Karakteristična je prema tamno zelenoj boji i slatko gorkastom okusu. Pripada u botaničku obitelj kupusnjača poput brokule, kelja, kupusa, cvjetača i prokulica, no za razliku od njih nešto se rjeđe nalazi na našim tanjurima. Iako se ova kupusnjača uzgaja još od davnina, znanstvenici su tek nedavno otkrili njene prednosti u kuhinji. Porijeklo raštike je i dalje nepoznato, no poznato je kako se ona uzgajala u starome Egiptu, u doba faraona. Nalazila se na menijima i starih Grka te Rimljana, a na mediteransko područje došla je tek početkom četvrtog stoljeća.

Danas se raštika uzgaja ponajviše u vrtovima Dalmacije, osobito u području Dalmatinske zagore, na raznim otocima, kao i u susjednoj Hercegovini. Nažalost, ova kupusnjača se i dalje rijetko nalazi na tanjurima unutrašnjosti zemlje, a razlog tome je popularnost drugih kupusnjača s kojima smo bolje upoznati. Mnoge kulinarske emisije krenule su popularizirati navedenu namirnicu, što je pridonijelo većem interesu za njenu kupnju i pripremu.

Raštika, riznica nutrijenata

Znamo kako su kupusnjače veoma zdrave, no upravo se raštika smatra jednom od najzdravijih namirnica na svijetu. Zašto se smatra jednom od najzdravijih namirnica na svijetu? Siromašna je s kalorijama, bogata je vitaminima i mineralima, sadrži velike količine vitamina A kao i kalija. Osim vitamina A, sadrži i vitamine iz B skupine, vitamin E, vitamin C. Ova kupusnjača također je veoma odličan izvor luteina i zeaksantina te kalcija. Uz navedeno, raštika je bogata i cinkom te manganom, mineralima koji su poznati po svojim antioksidativnom svojstvima.

Njena konzumacija rado se preporučuje osobama koje imaju problema s visokim krvnim tlakom, osobama koje imaju slabe kosti, osobama koje pate od bolesti srca, osobama koje imaju problema s vidom. Ponekad se preporučuje i trudnicama jer je odličan izvor folne kiseline. Može se konzumirati tijekom cijele godine, jer je veoma otporna i na najekstremnije vremenske uvjete. Preporučuje se konzumacija za zimskih mjeseci radi njenih benefita za naš organizam.

Raštika i njena priprema

Ukoliko želite pripremiti raštiku, tada je najbolje da ju jednostavno skuhate na pari ili u vodi. No, ako se odlučite na kuhanje u vodi, tada morate imati na umu da se ona ne smije prekuhati kako ne bi postala gorka i kako ne bi izgubila svoje hranjive vrijednosti. Kakvu raštiku odabrati? Ako nemate nekoga tko uzgaja domaću raštiku, tada ju je najbolje kupiti na placu ili u dućanu. Pripazite na to da birate raštiku koja ima čvrste listove na dodir. Ona mora biti žarko zelene boje. Izbjegavajte kupnju raštike koja ima već blago požutjele ili smeđe listove, jer ona je već starija i gorka za konzumaciju. Kod raštike pripremamo samo listove. Mnoge podsjeća na kelj ili na blitvu, jer se često priprema na isti način i poslužuje se najčešće kao prilog. Kako se priprema raštika? Ona se može jesti sirova ili kuhana.

Ako se konzumira sirova, tada je najbolje da se ona doda u salatu i posluži kao prilog konkretnom jelu. Ako želite raštiku napraviti kao glavno jelo, tada ćete odabrati kuhani način pripreme. Recept za kuhanu raštiku je sljedeći: Sastojci: Raštika, mladi bob, slanutak, krumpir, maslinovo ulje, češnjak, sol i biber, suho meso po želji. Priprema: Očistite raštiku i zatim ju pripremite na pari ili ju skuhajte u vreloj vodi dok ne omekša. Slanutak, bob, krumpir, češnjak (meso po želji) prodinstajte na malo maslinovog ulja, zatim polijte vodom, začinite i skuhajte dok ne omekša. U kuhano povrće natrgajte kuhano meso i dodajte raštiku, sve skupa dobro promiješajte i poslužite toplo uz domaći kruh.