Kolposkopija – kako i kada se radi

Što je kolposkopija

Kolposkopija je dijagnostička metoda koja je vrlo slična ginekološkom pregledu, sa svrhom otkrivanja abnomarnalnih stanica na području vrata maternice, stidnice i rodnice. Ukoliko je PAPA test pokazao prisutnost abnormalnih stanica koji su vrlo često uzrokovani HPV virusom (humani papiloma visus) koji se prenosi spolnim putem, ginekolog će vas uputiti na ovaj dijagnostički postupak.

Ova metoda dijagnostike služi kao pomoć u ranom otkrivanju raka vrata maternice, rodnice ili stidnice. Sama metoda je bezbolna, jednostavna i nije škodljiva i postupak traje do pet minuta. Uzima se uzorak koji se daje na patološku obradu kako bi se ustvrdio sadržaj abnormalnih stanica i odredilo tip liječenja.

Kolposkopija ukoliko obuhvaća veće područje se radi uz kratkotrajnu opću anesteziju kako bi pacijentica lakše podnijela postupak. Nakon zahvata se ne očekuje značajnije krvarenje, a ako je potrebno radi se tamponiranje rodnice koje pacijentica sama može izvaditi tri sata nakon postupka. Postupak nije bolan, a mjesto biopsije se tretira sredstvima za zaustavljanje krvarenja kako ne bi došlo do većih krvarenja.

Kada je potrebna kolposkopija

Kolposkopija se radi ako je PAPA test pokazao da postoje abnormalne stanice (CIN I, II, III ili in situ), te je to znak da se u tkivu događa razvoj stanica koje nisu prirodno normalne. Također, ukoliko su prisutne ranice na vratu maternice koje će ginekolog vidjeti prilikom običnog ginekološkog pregleda znak su da je potrebna ova dijagnostika. Krvarenja tokom spolnog ili nakon spolnog odnosa, te svako neobično krvarenje isto mogu biti znak pojave abnormalnih stanica.

Ostale promjene koje su znak da je potrebna kolposkopija su pojave koje će primijetiti ginekolog. Može doći do pojave kondiloma na vanjskim genitalijama, rodnici ili vratu maternice. Bijele promjene ili upale vrata maternice, kao i polipi na vratu maternice također su simptomi koji upućuju da je ovaj postupak potreban.

Ova dijagnostika se radi u cilju otkrivanja premalignih i malignih pojava u sluznicama ženskih genitalija. Biopsija se provodi sa ciljem uzimanja uzorka koji će se dati na patološki pregled da se utvrdi sastav abnormalnih stanica kako bi se odredila terapija i liječenje.

Kako se radi kolposkopija

Dijagnostika koja se radi pregledom kolposkopija omogućuje povećani pregled koristeći različite filter svjetla. Ovaj filter svjetla će omogućiti gledanje kroz zeleno ili crveno svjetlo kako bi se otkrile abnormalne stanice, te odredilo mjesto biopsije. Hans Hinselmann njemački liječnik je ovu dijagnostiku uveo još davne 1925. godine i tako prvi započeo sa ovom metodom dijagnostike raka u genitalnim organima žene.

Treba razlikovati dvije vrste kolposkopija, klasičnu i proširenu. Klasična se koristi kada se pregledava samo vrat maternice, a prilikom proširene se osim pregleda uzimaju uzorci tkiva sa tri različite metode.

Metode koje se koriste kod proširene su biopsija kod koje se uzima mali uzorak tkiva za patološku obradu, veličina uzorka ovisi o veličini promjena na sluznici. Druga metoda kod proširene kolposkopije je kiretaža cervikalnog kanala koja se primjenjuje kada se ne može prilikom pregleda točno ustvrditi zona promjene tkiva. Treća metoda je konizacija koja predstavlja najširi oblik i najdetaljniju dijagnostiku, kojom se odstranjuje cijela zona i sama konizacija predstavlja kirurškim odstranjivanjem čak 99% terapije koju pacijentica treba primiti kad je zahvaćeno veće područje.

Za sami postupak kao i za postupanje nakon postupka pacijentica će dobiti detaljne upute ovisno o vrsti postupka koji će se izvoditi.