Konvulzije kod djece i odraslih – uzrok, simptomi, liječenje

Što uzrokuje konvulzije

Konvulzije se definiraju kao posljedice abnormalnih električnih pražnjenja u mozgu. Tijekom krize, osoba gubi svijest, što se često miješa s epileptičnim napadajem. Međutim, konvulzivnu krizu uzrokuje nekoliko različitih stanja. Čimbenici koji pridonose konvulzijama su različiti. Meningitis, upalna bolest moždanih ovojnica, može uzrokovati ovaj poremećaj, karakteriziran trzanjem gornjih i donjih udova. Kada je ovo stanje posljedica virusne infekcije, manifestacije su blaže. Povišena temperatura u male djece razlog je njihove pojave, zbog aktivacije drugih područja mozga usred groznice.

Udarac u glavu također je jedan od čimbenika, stoga je važno promatrati reakciju pojedinca nakon traume i potražiti liječničku pomoć ako dođe do krvarenja, povraćanja ili gubitka svijesti. Procjenjuje se da je 2% odraslih imalo konvulzivne krize u nekom trenutku u životu, od kojih se trećina ponovila. Karakteriziraju se kao poremećaj neurološkog sustava, a javljaju se iznenada. Febrilne konvulzije prisutne su u djece mlađe od 5 godina. Javlja se u prva 24 sata visoke temperature i uzrokovana je virusnom infekcijom. Obično prođe kada temperatura padne i u većini slučajeva je bezopasna.

Konvulzije simptomi

Ovisno o mjestu nastanka u mozgu, konvulzije se dijele na parcijalne gdje je električna aktivnost zahvatila cerebralnu hemisferu i opće gdje se širi na obje hemisfere gdje dolazi do gubitka svijesti. Ako su se konvulzivne krize dogodile u trenutku infekcije ili ozljede mozga, vrlo je vjerojatno da će se razviti epilepsija. Iako postoji veliki strah od konvulzija, one najčešće ne ostavljaju posljedice. Međutim, treba napomenuti da osobe s epilepsijom imaju povećan rizik od iznenadne smrti. Jednostavne parcijalne konvulzije podijeljene su u 4 kategorije na temelju prirode simptoma.

To su motoričke, autonomne, senzorne i psihološke. Motorički simptomi uključuju nevoljne pokrete, trzanje i ukočenost. Senzorni simptomi uključuju neobične osjete u jednom od primarnih osjetila. Kod autonomnih simptoma koji utječu na kontrolu rada organa dolazi do ubrzanog rada srca, proljeva i gubitka kontrole nad mokrenjem. Psihološke simptome karakterizira prisutnost straha i drugih pojava. Kod složenih parcijalnih konvulzija dolazi do gubitka svijesti, a simptomi su nevoljni pokreti i ponavljanje.

Konvulzije, dijagnoza i liječenje

U slučaju konvulzivne krize ključno je utvrditi njezin uzrok i obaviti dijagnostički pregled. Prilikom postavljanja dijagnoze uzimaju se u obzir karakteristike krize, trajanje i učestalost ponavljanja. Osobe u riziku od konvulzija su osobe s epilepsijom, djeca i osobe koje su doživjele oštećenje mozga. Konvulzije mogu imati mnogo uzroka, pa se liječenje razlikuje ovisno o dijagnozi koju postavi liječnik. U nekih bolesnika konvulzije se mogu pojaviti samo jednom, dok se u drugih mogu ponavljati tijekom života.

Provode se pretrage krvi i urina kako bi se provjerila kemijska neravnoteža, a također se provjerava razina šećera, magnezija i kalcija u krvi pacijenta. Ono što pomaže razjasniti ovo stanje je elektroencefalogram koji bilježi električnu aktivnost mozga, što pomaže uočiti abnormalnosti u toj aktivnosti. Magnetska rezonancija je slikovni test koji pomaže detaljno provjeriti promjene u strukturi mozga. Lijekovi se koriste za sprječavanje konvulzivne krize i koriste se kontinuirano. Najbolji vid prevencije je adekvatna kontrola, zbog čega je potrebno redovito praćenje situacije.