Kronični umor – uzrok, simptomi i liječenje

Moderni način života i kronični umor su tijesno povezani

Kronični umor nikako nije normalno stanje, iako je većina nas naučena na njega. Riječ je o ozbiljnom signalu našeg tijela da nešto nije u redu, i da postoji određeni poremećaj u funkcioniranju organizma. Što je to kronični umor? Umor je česta pojava, no ukoliko se s njime ne pozabavimo na vrijeme, dobivamo njegov kronični oblik. Sindrom kroničnog umora najbolje opisuje dugotrajna i teška malaksalost koja je često uzrokovana nekom bolešću ili pretjeranom fizičkom aktivnošću. Često se pogoršava naknadnim fizičkim ili mentalnim aktivnostima i za razliku od normalnog umora on ne nestaje nakon sna.

Najveći problem nastaje kada se kronični oblik ne liječi, jer on može ostaviti trajne posljedice na mentalno zdravlje osobe. Sindrom kroničnog umora se teško prepoznaje, jer riječ je o simptomu koji se pojavljuje kod mnogobrojnih bolesti i stanja. U većini slučajeva uzrok kroničnom umoru je način života koji osoba vodi. Promjenom u dnevnoj rutini osoba može vratiti svoju vitalnost i izgubljenu energiju. Kada je potrebno javiti se liječniku? Izostanak daha, bol u prsima, jaka glavobolja i vrtoglavica su znakovi koji ne biste smjeli ignorirati.

Prave uzroke sindroma kroničnog umora ne zna ni medicina, ali moderni način života i kronični umor su tijesno povezani. Moderni ljudi mahom rade sjedilačke poslove, nedovoljno se kreću, preobilno se hrane, nedovoljno spavaju, mnogi su zbog televizije i interneta zamijenili dan za noć i imaju kronični poremećaj spavanja, stalno su u stresu, konzumiraju previše lijekova, skloni su porocima, pušenju, alkoholizmu i drugim opijatima i tako se začarani krug svaku noć zatvara i svaki dan opet otvara.

Kronični umor je neizbježan rezultat tog besmislenog kruženja izvan smjene prirodnih ciklusa dana i noći, ciklusa aktivnosti i odmaranja. Prvo strada motivacija, pa onda dolazi letargija koja se pretvori u apatiju koja je prvi korak u depresiju. Ljudi koji pate od sindroma kroničnog umora počnu sa izgovorima tipa "ništa mi se ne da", koji ubrzo pretvore u jadanje tipa "ništa ne mogu", a završe sa kroničnim ponavljanjem #za ništa nemam snage", tada počnu obilaziti doktore.

Krivci za kronični umor mogu biti i neke bolesti

Kada osobu bezvoljnost i opća iscrpljenost posve preuzmu ipak se treba potražiti pomoć, jer krivci za kronični umor mogu biti i neke bolesti, koje treba liječiti u nadi da će liječenje osnovne bolesti polako djelovati i na sindrom kroničnog umora. Bolesti i stanja koja mogu prouzročiti opću iscrpljenost i onaj životni umor zbog kojeg se ponekad nema snage ni zašto su anemija, hipotireoza (usporeni rad štitnjače), već dijagnosticiran sindrom kroničnog umora, depresija, dijabetes, apneja (poremećaj spavanja).

Kronični umor je ponekada posljedica poremećaja rada nadbubrežne žlijezde i adrenalnog umora, endokarditisa (upale i infekcije srca i osrčja, celijakije, mononukleoze, sindroma nemirnih nogu (tremora), kronične anksioznosti, gojaznosti, naravno i druge teške bolesti mogu stajati iza sindroma kroničnog umora. Iako medicina pravi uzrok ove pojave još nije otkrila, kada su neke bolesti okidači, liječenjem njih se barem donekle popravlja stanje i bolesnik se oporavlja i od toga osjećaja potpune iscrpljenosti i vraća mu se volja za život.

I dok je kronični umor česti simptom mnogih bolesti i stanja, kronični umor možemo prepoznati po sljedećim simptomima: Konstantna iscrpljenost, osjećaj pospanosti, problemi s pamćenjem, problemi kod koncentracije, česte glavobolje, bolno grlo, natečeni limfni čvorovi kod vrata i pazuha, bol u zglobovima, vrtoglavica, nemiran san, iscrpljenost nakon manje fizičke aktivnosti. Ukoliko primijetite da patite od više simptoma, važno je obratiti se svome liječniku. Što uzrokuje navedeno stanje?

Sam uzrok navedenog umora nije poznat, no stručnjaci ga dijele na nekoliko faktora: Virusne infekcije, problemi s imunološkim sustavom, disbalans hormona ili mentalna i fizička trauma. Uzroci isto tako mogu biti i svakodnevne navike osobe, i druge bolesti. Ljudi koji pate od kroničnog umora najčešće imaju određene životne navike poput: Česte konzumacije alkohola, manjak fizičke aktivnosti, nedostatak kvalitetnog sna, velika konzumacija kofeina, nezdrava prehrana. Osim navika, na umor mogu utjecati i psihička stanja kao depresija, anksioznost, stres i trauma. Najčešća medicinska stanja koja su odgovorna za navedeni umor su: Mononukleoza, anemija, karcinom, bolesti srca, poremećaj rada štitnjače, dijabetes tipa 1 i 2, emfizema, zatajenje bubrega, apneja u snu, multipla skleroza.

Bolje spriječiti nego liječiti, to vrijedi i za kronični umor

Medicina uvijek zagovara i preporučuje prevenciju kao najboljeg čuvara ljudskog zdravlja. Bolje spriječiti nego liječiti, to vrijedi i za kronični umor, što znači da bi trebali polako i postupno, ali potpuno reprogramirati svoj život da bi se spasili od sindroma kroničnog umora. Počnite od prehrane, jedite češće, ali manje obroke, obilan doručak, voće između doručka i ručka, za ručak pojedite pola količine od one na koju ste navikli, voće ili samo salata između ručka i večere koja treba biti lagana i kalorijski i količinski.

Prehrana za kronični umor mora biti bogata voćem, povrćem i vlaknima, zeleno povrće uravnotežuje kemijske procese u mozgu koje se smatra odgovornima za sindrom kroničnog umora. Vježbajte ili samo hodajte, ali redovito i svaki dan bez obzira na vremenske uvjete. Izbacite nezdrave namirnice, alkohol, gazirana pića i pušenje. Idite na spavanje uvijek u isto vrijeme, čak i ako ne zaspite odmah i nikako ne spavajte s mobitelom pored sebe.

Poprilično je zahtjevno dijagnosticirati kronični umor jer ne postoje određene pretrage koje mogu ukazati na njegu prisutnost. Proces dijagnoze kreče od eliminacije svih mogućih bolesti i stanja koje za simptom imaju kronični umor. Kako se liječi navedeno stanje? Dan danas ne postoji lijek za liječenje kroničnog umora, ali mnoge terapije, savjeti i dodaci prehrani mogu pomoći u njegovom nestanku. Ukoliko umor nije uzrokovan određenom bolešću ili stanjem, on se liječi promjenom životnih navika osobe. Promjene kreće od prehrane koja ima najveći utjecaj na razinu energije.

Preporučuje se konzumacija hrane koja je bogata vitaminima B, C, E i namirnica poput ribe, svježe povrće i voće te mahunarke. Potrebno je ukloniti brzu prehranu koja podiže lučenje inzulina, i zamijeniti ju hranom koja je bogata vlaknima koja stabiliziraju razinu šećera u krvi. Alkohol se treba svesti na minimum, kao i kofein, a cigarete je potrebno u potpunosti izbaciti. Poželjna je i blaža fizička aktivnost u obliku joge ili tai chi-a. Česta pojava kod kroničnog umora je i depresija i anksioznost, stoga će biti potrebno razgovarati sa stručnjakom i konzumirati manje doze antidepresiva.

Tagovi: apatija, bezvoljnost, bolesti, depresija, iscrpljenost, kronični umor, nesanica, sindrom kroničnog umora