Krvni tlak – vrijednosti kod zdrave i bolesne osobe

Krvni tlak što je to?

Svi znamo da srce kad radi pumpa krv krvotokom kroz cijelo tijelo, srce to radi uz pomoć pritiska krvi na stijenke arterija glavnih krvnih žila. Upravo taj pritisak predstavlja krvni tlak koji omogućuje krvi da kola tijelom i dolazi do svih organa u tijelu kako bi oni mogli obavljati svoju normalnu funkciju.

Kada srce izbacuje krv u krvotok tlak se povisuje, a kad se krv vraća u srce tlak se snižava, te se stoga kod krvnog tlaka mjere dvije vrijednosti, gornji ili sistolički tlak kad srce izbacuje krv, te donji ili dijastolistički kad srce prima krv nazad. Krvni se tlak mijenja uslijed tjelesne aktivnosti kao fizičkog napora ili stresa kao posljedice nekog psihičkog napora.

Stoga se krvni tlak mjeri u stanju mirovanja kada tijelo već neko vrijeme miruje da bi se dobile stvarne vrijednosti krvnog tlaka mjerenjem tlakomjerom. Normalne vrijednosti krvnog tlaka su 140 mmHg za sistolički i 90 mmHg za dijastolistička vrijednost krvnog tlaka, kao gornja i donja granica.

Visoki krvni tlak

Visoki krvni tlak ili stanje hipertenzije nazivaju još i tihim ubojicom jer simptoma nema koji bi ukazivali da je tlak povišen, a može izazvati brojna ozbiljna zdravstvena stanja. Ukoliko je vam je krvni tlak iznad normalnih vrijednosti 140 sa 90, te to traje već neko vrijeme najbolje bi bilo obratiti se svom liječniku opće medicine koji će procijeniti da li je potrebno regulirati vaš tlak tabletama.

Povišeni tlak krvotoka uzrokuje ozbiljna zdravstvena stanja poput ateroskleroze koje predstavlja začepljenje krvnih žila arterija, te utječe na bolesti srca i krvnih žila. Angina pektoris i moždani udar su također bolesti koje nastaju kao posljedica povišenog tlaka, a među glavnim su uzrocima smrti.

Simptoma za hipertenzija nema i povišeni se tlak najčešće otkrije kada dođe do pojave bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega koji su direktno povezani sa radom srca. Također, može doći i do oštećenja vida, ali i ostalih organa poput jetre koja prerađuje krv, probavnog sustava i svih ostalih organa u tijelu s obzirom da krvotok povezuje sve organe i održava normalnu funkciju tijela.

Niski krvni tlak

Iako se smatra da niski krvni tlak nije toliko opasan kao visoki tlak, ipak ukoliko dođe do naglog pada krvnog tlaka to može biti situacija opasna po život. Međutim, to su rijetki ekstremni slučajevi kada je uzrok takvog poremećaja tlaka neko ozbiljno zdravstveno stanje, koje će biti liječeno pa će i tlak biti izreguliran.

Hipotenzija ili niski krvni tlak ukoliko ne izaziva neke druge zdravstvene tegobe nije opasan i može se normalno živjeti ukoliko ne dolazi do vrtoglavica ili nesvjestica osobe. Da bi se hipotenzija liječila potrebno je znati uzrok koji može biti od obične dehidracije kada tijelu manjka tekućine, pa do trudnoća, ili kod sportaša gdje je nizak tlak uobičajena pojava.

Problemi sa srcem koje ne pumpa dovoljno krvi, te problemi sa endokrinim sustavom kao na primjer dijabetes, bolesti nadbubrežne žlijezde, bolesti štitne žlijezde, nagli gubitak krvi ili pojava infekcije krvi sepse ozbiljna su zdravstvena stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć i liječenje.