Što je laparoskopija i kada se radi

Što je laparoskopija

Laparoskopija je metoda u kirurgiji koja je manje invazivna od klasične kirurgije jer se operacija izvodi na način da se napravi više manjih rezova do 15 mm umjesto kod klasične kirurgije gdje se rade rezovi prema potrebi u dubinu i širinu tkiva. Uz pomoć posebnih instrumenata ovisno kakva operacija se radi se na monitoru prati tijek operacije gdje kirurg može vidjeti tkivo koje operira i posebnim postupkom uz posebne instrumente izvesti operativni zahvat.

Velika je prednost laparoskopija pred klasičnom kirurgijom ta što se pacijenti nakon operacije laparoskopijom brže oporavljaju, manji su rizici od infekcija postoperativno, te tkivo brže i bolje zarasta jer se ne rade rezovi u dubinu i širinu. Posebno je to značajno kod abdominalnih operacija jer je trbušni dio tijela najviše izložen kod operativnih zahvata jer se tu nalaze svi vitalni organi tijela.

Oporavak nakon laparoskopske operacije višestruko je kraći nego kod klasične kirurgije, te se pacijenti vrlo brzo vraćaju svojim svakodnevnim obavezama i funkcijama.

Kako se radi laparoskopija i njena primjena

Postupak laparoskopija se najčešće radi kod potrebe za abdominalnom operacijom, operacije kila kod prednjih trbušnih stijenki, operacija žući i žučnih kamenaca, zatim veliku primjenu ima i kod operacija debelog i tankog crijeva.

Poseban značaj laparoskopija je u ginekologiji i široka je primjena ove metode u ginekološkim operacijama. Operacije jajnika, jajovoda i njegove vanjske strane, maternice. Uz pomoć instrumenta koji je zapravo teleskop koji uz pomoć optičkih vlakna osvjetljava unutrašnjost kako bi se na monitoru prikazalo tkivo koje je potrebno operirati. Postupak se provodi na način da se upuhuje CO2 posebnom iglom koji će pomoći u razdvajanju organa i tako omogućiti uvid u stanje organa i osloboditi prostor za operativni dio. CO2 plin se nakon operacije uklanja iz organizma.

Ovaj postupak se provodi pod općom anestezijom stoga je potrebno napraviti sve potrebne pretrage koje prethode operaciji kao da se radi o klasičnoj kirurškoj operaciji, a anesteziolog odlučuje da li je pacijent stabilan da može proći kroz anesteziju bez komplikacija koje bi anestezija mogla napraviti.

Laparoskopija i oporavak

Ovisno o tome koji organ se operira uz pomoć laparoskopija, da li se radi o žući, jajnicima, debelom ili tankom crijevu, jetri ili nekom drugom organu abdominalnog dijela tijela, te ovisno o težini operacije takav će biti i oporavak. No, svakako će oporavak u usporedbi sa klasičnom operacijom kirurškim rezom biti brži i uspješniji.

Nakon metode laparoskopija kao i kod klasične kirurške operacije bit će potrebno ostaviti dren sa vrećicom koja će sakupljati tekućinu koja se stvara nakon zahvata. Ta tekućina je obično vodenasta roskaste boje, te će nakon 24 sata prestati curiti i dren će se otkloniti.

S obzirom da su rezovi minimalni pacijent se vrlo brzo otpušta iz bolnice na kućnu njegu, što ne znači da dva dana nakon operacije možete okopavati vrt ili betonirati, već ćete dobiti upute što smijete ili ne smijete raditi i naprezati se. Također ćete ovisno o tome što ste operirali dobiti i upute o prehrani naročito ako se radi o operaciji žuči ili crijeva. Svakako grah i mahunarke ćete neko vrijeme izbjegavati jer one napuhuju crijeva i izlaži ih plinovima koji su nakon operacije crijeva dodatni rizik.