Leptospiroze – uzrok, simptomi, liječenje

Uzročnik leptospiroze

Prije nego objasnimo kako se definira i koji je točan uzrok leptospiroze, moramo znati što je zoonoza. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zoonoza se odnosi na bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Procjenjuje se da se godišnje dogodi više od milijun slučajeva leptospiroze, što je čini najraširenijom zoonozom u svijetu. Ovo je bolest uzrokovana invazivnim spirohetama iz roda Leptospira. Nastaje kao posljedica izravne ili neizravne izloženosti urinu životinja, uglavnom miševa, pri čemu do prodora bakterija dolazi kroz kožu s lezijama ili kroz dulji kontakt s kontaminiranom vodom. Razdoblje inkubacije, tj. vrijeme između infekcije i trenutka kada osoba pokaže simptome je od 1 do 30 dana. Obično se javlja do 14 dana nakon izlaganja rizičnim situacijama. Manifestacije mogu varirati od asimptomatskih oblika do teških stanja. Lanac infekcije leptospirozom započinje zaraženom životinjom, glodavcima i domaćim životinjama koje zaraženim tkivom mogu prenijeti zarazu. Nakon kontakta sa kontaminiranom zemljom i poplavnom vodom, bakterije ulaze u ljudsko tijelo kroz ogrebotine, posjekotine, sluznicu nosa, usta i grla.

Simptomi leptospiroze

Kao što je već spomenuto, uzročnik leptospiroze je bakterijski, a širi se urinom zaraženih životinja. Stoga je izravan kontakt s urinom ili izloženost kontaminiranoj vodi razlog infekcije. Bakterije prodiru kroz sluznicu ili kožu, gdje postoje male ranice, nakon čega dospijevaju u krvotok osobe. U određenim područjima pojava leptospiroze nosi i visok rizik od smrtnosti, posebice tamo gdje vladaju nepovoljni sanitarni uvjeti. Glavni simptom u blažim slučajevima su žute oči i koža, dok je urin tamnije boje. U ranim fazama javlja se groznica, bolovi u mišićima, povraćanje, glavobolja i nedostatak apetita. Također se mogu pojaviti kašalj, povećanje jetre i limfnih čvorova. Gotovo 15% pacijenata razvije teže manifestacije bolesti, Weilov sindrom, koji počinje nakon prvog tjedna. U kasnoj fazi manifestacije prisutni su: akutni suhi kašalj, ozljeda pluća, zatajenje bubrega i krvarenje. U bolesnika sa zahvaćenim plućima može doći do masivnog krvarenja, a smrt nastupa unutar 24 sata od hospitalizacije. Osobe koje su došle u dodir s vodom ili blatom iz bujica i poplava moraju odmah potražiti liječničku pomoć ako se pojave opisani simptomi.

Liječenje leptospiroze

S obzirom da se leptospiroza u početnoj fazi može zamijeniti s nekim drugim bolestima poput hepatitisa i malarije, gdje postoje slični simptomi, dijagnoza se postavlja serološkim pretragama ili izolacijom bakterija iz krvi. Što prije započne liječenje, veće su šanse za izbjegavanje komplikacija za pacijenta. U teškim slučajevima bolesti potrebna je hospitalizacija. Liječenje se razlikuje ovisno o simptomima. Nakon postavljanja dijagnoze preporučuje se intenzivna hidracija bolesnika, serumska terapija, davanje antibiotika i lijekova za ublažavanje simptoma. Cjepivo protiv leptospiroze nije dostupno za ljudsku upotrebu. Kako bi se spriječili novi slučajevi leptospiroze, glavna preporuka liječnika je izbjegavanje poplavljenih područja. Ostale mjere su poštivanje higijenskih mjera, pakiranje smeća u plastične vrećice, nošenje nepromočivih gumenih čizama i rukavica radi izbjegavanja kontakta sa zagađenom vodom, temeljito pranje hrane, voća i povrća koje će se konzumirati sirovo, prokuhavanje vode, cijepljenje domaćih životinja, redovito sakupljanje izmeta i urina kućnih ljubimaca te korištenje sredstava za čišćenje prostora u kojem se oni nalaze.