Što je magnetska rezonancija

Što je magnetska rezonancija

Magnetska rezonancija (MRI) je neinvazivna dijagnostička tehnika koja koristi snažne magnete i radiovalove kako bi stvorila detaljne slike unutrašnjih struktura tijela. Neinvazivna znači da se ne probija koža niti se u tijelo pacijenta uvode instrumenti ili alati. Magnetska rezonancija kao tehnologija počela se razvijati u 1970-ima, a danas je MRI postala standardna tehnika dijagnostike u mnogim medicinskim ustanovama diljem svijeta. Danas se MRI koristi za dijagnosticiranje mnogih bolesti i stanja, od tumora do srčanih bolesti, a kontinuirano se radi na daljnjem poboljšanju ove tehnologije.

MRI je vrlo dobra dijagnostička tehnika za gotovo sve pacijente, bez obzira na dob ili spol. Međutim, neki pacijenti mogu posebno imati koristi od ove tehnike. MRI se često koristi za dijagnosticiranje i praćenje bolesti koje utječu na mozak i živčani sustav, kao što su multiple skleroza, Alzheimerova bolest, tumori mozga i epilepsija. MRI se može koristiti za pregled kralježnice i dijagnosticiranje problema poput hernije diska, spinalne stenoze i tumora kralježnice. MRI srca omogućuje detaljno snimanje srčanih struktura i funkcije, što je vrlo korisno za dijagnosticiranje srčanih problema poput srčanog udara, srčane insuficijencije i kardiomiopatije. Može se koristiti za dijagnosticiranje problema poput ozljeda zglobova, oštećenja hrskavice, rupture tetiva i drugih ozljeda vezanih uz kosti, zglobove i mišiće. MRI se često koristi u onkologiji za otkrivanje, dijagnosticiranje i praćenje tumora, vrlo je korisna dijagnostička metoda za razlikovanje zloćudnih od benignih tumora te za utvrđivanje veličine, oblika i lokacije tumora. MRI se može se koristiti za dijagnosticiranje problema s plodom ili maternicom. Obično se koristi tijekom drugog i trećeg tromjesečja trudnoće, a tijekom prvog tromjesečja trudnoće se MRI ne koristi.
MRI je neinvazivna tehnika i ne koristi ionizirajuće zračenje, što je čini sigurnijom od drugih dijagnostičkih tehnika poput CT-a i rendgenskog snimanja.

Magnetska rezonancija (MRI) pregled

Tijekom MRI pregleda, pacijent leži na stolu koji se polako uvlači u cilindrični uređaj, koji se naziva magnetski rezonantni skener. Uređaj stvara snažno magnetsko polje oko tijela pacijenta, koje reagira s atomima vodika u tijelu. Kada se primjenjuje radioval na te atome, oni emitiraju elektromagnetske signale koji se bilježe i obrađuju kako bi se stvorile slike. Magnetska rezonancija (MRI) pregled obično traje od 30 do 60 minuta, ovisno o tome koji dio tijela se pregledava i koliko je područje pregleda detaljno.

Priprema: Prije pregleda, pacijent će biti zamoljen da se svuče i obuče u bolničku haljinu. Ako se MRI pregled radi na glavi, pacijent će dobiti posebnu kapu kako bi se osiguralo da glava ostane u stabilnom položaju tijekom pregleda. Također se može tražiti da pacijent ukloni sve metalne predmete s sebe, poput nakita ili satova, jer metal može ometati magnetsko polje skenera. Pacijent će leći na stolu za MRI, koji se postavlja unutar cilindričnog skenera. Medicinski stručnjak će pomoći pacijentu da se pravilno pozicionira na stolu, a posebni jastuk i obloge mogu se koristiti kako bi se osigurala udobnost i stabilnost. Kada se pacijent pozicionira, skener će početi raditi. Tijekom skeniranja, skener će proizvesti snažno magnetsko polje oko tijela pacijenta, a zatim koristiti radiovalove kako bi stvorio slike unutrašnjosti tijela. Pacijent će čuti različite zvukove tijekom pregleda, poput lupkanja ili brujanja, što je normalno. Tijekom pregleda pacijent se mora pomicati što manje moguće kako bi se osigurala najbolja kvaliteta slike. Medicinski stručnjak može tražiti od pacijenta da zadrži dah nekoliko sekundi dok se slika snima. Kada je magnetska rezonancija završena, medicinski stručnjak će pomoći pacijentu da ustane s stola za skeniranje. Pacijent se može osjećati malo umorno ili zbunjeno nakon pregleda, što je normalno. Ovisno o tome što se utvrdilo tijekom pregleda, medicinski stručnjak može dati daljnje upute ili plan liječenja.

Situacije u kojima se magnetska rezonancija ne preporučuje

Magnetska rezonancija se često koristi za dijagnosticiranje stanja mozga i kralježnice, ali također se može koristiti za pregled drugih dijelova tijela, kao što su srce, trbušni organi i kosti. MRI je vrlo korisna tehnika dijagnostike koja omogućuje stvaranje vrlo detaljnih i preciznih slika unutrašnjosti tijela, što je važno za dijagnosticiranje mnogih medicinskih stanja.

Iako je magnetska rezonancija (MRI) sigurna dijagnostička tehnika, postoji nekoliko situacija u kojima se MRI ne preporučuje ili zahtijeva posebne mjere opreza. Pacijenti s metalnim implantatima u tijelu, kao što su srčani pejsmejkeri, umjetni zglobovi, metalne pločice i vijci, ne smiju se podvrgnuti MRI-u bez prethodnog savjetovanja s liječnikom. MRI se ne preporučuje tijekom prvog tromjesečja trudnoće zbog rizika od nuspojava na fetus. MRI se izvodi u zatvorenom tunelu, što može uzrokovati tjeskobu ili napad panike kod pacijenata s klaustrofobijom (strah od zatvorenih prostora). Kontrastna tvar se ponekad koristi tijekom MRI-a kako bi se poboljšala vizualizacija tkiva, ali neki pacijenti mogu biti preosjetljivi na kontrastne tvari i doživjeti alergijske reakcije. MRI se može pokazati teškim kod pretilih pacijenata zbog ograničenog prostora u tunelu. Kontrastna tvar se izlučuje iz tijela putem bubrega, pa se MRI ne preporučuje za pacijente s ozbiljnim oštećenjem bubrega ili zatajenjem bubrega. U svim ovim slučajevima, liječnik će procijeniti koristi i rizike te odlučiti hoće li MRI biti siguran i učinkovit postupak za pacijenta.