Methemoglobinemija – uzrok, simptomi, liječenje

Što je Methemoglobinemija i što ju uzrokuje

Methemoglobinemija je poremećaj u kojem je hemoglobin u oksidiranom obliku te zbog toga nije u mogućnosti vezati kisik. Methemoglobinemija se može opisati i kao oscilacija količine methemoglobina i hemoglobina u krvi.

Ova bolest može biti stečena i nasljedna. Nasljedna bolest se ne može liječiti dok stečena može.

Nasljedni uzrok je moguće naslijediti od oca i majke iako oni ne boluju od bolesti. Osobe koje ne boluju od ove bolesti dok su u drugu ruku nosioci najčešće imaju simptom plave boje kože.

Jako rijedak oblik prijenosa bolesti je kada se abnormalni gen dobije samo od oca ili od majke. Bebe rođene s ovom bolesti nažalost ne žive duže od jedne godine.

Stečeni uzrok je moguće izazvati izlaganjem lijekovima i otrovima poput:

• Određene vrste antibiotika
• Lidokain
• Prilokain
• Acetanilid
• Nitriti i nitrati
• Anestetik poput benzokaina

Bebe su u opasnosti od stečenog uzroka zbog konzumiranja vode koja je kontaminirana i prevelikom konzumacijom hrane koja sadrži nitrat.

Simptomi koje uzrokuje Methemoglobinemija

Methemoglobinemija najčešće uzrokuje simptom cijanoze. Cijanoza je stanje u kojem je boja kože i sluznice plava, a krv je čokoladne boje. Methemoglobinemija može izazvati neke od idućih simptoma koji spadaju pod lakše oblike bolesti:

• Glavobolju
• Umor
• Mučninu
• Povraćanje
• Vrtoglavicu
• Kratkoću daha

Moguće je, ako je bolest težeg oblika, što znači da je razina methemoglobina iznimno visoka za razliku od ukupnog hemoglobina, biti pod rizikom od:

• Napadaja
• Gubitka svijesti
• Kome
• U najgorem slučaju može uzrokovati i smrt

Važno je napomenuti da se sastojak benzokain, koji se prepisuje za bolove, često su to bolovi usne sluznice i zubobolja, ne smije ni u kojem slučaju davati bebama. Čak i kod jakih zubobolja se ne smije davati jer na ovaj način mogu oboljeti od Methemoglobinemije što je svakako puno lošiji ishod od zubobolje.

Kod ove bolesti hemoglobin se pretvara u methemoglobin što uzrokuje manjak sposobnosti za prijenos kisika krvlju. Na taj način dolazi do puno veće potrebe za kisikom. Sve to može utjecati i na poremećaje kod funkcioniranja organa.

Kako se liječi Methemoglobinemija

Methemoglobinemija se dijagnosticira pomoću hemoglobina i methemoglobina. Količina methemoglobina obavezno mora biti manja od 1 posto ukupne količine hemoglobina. Kada razina prijeđe 3 posto bolest se može dijagnosticirati.

Kod mogućih sumnji, prilikom dijagnoze rade se laboratorijske pretrage koje će pokazati vrstu hemoglobina u krvi. Moguće je raditi i nalaze kompletne slike krvi, testove za provjeru enzima, analizu boje krvi, provjeru razine nitrita u krvi i mnoge druge testove koji će pomoći prilikom dijagnoze.

Ako je Methemoglobinemija stečena postoji nekoliko načina na koje se može liječiti.

Kada je riječ o blagoj verziji, liječenje se izvodi zbog estetskih razloga. Kod teže verzije se često prepisuje metilensko modrilo i vitamin C koji se moraju upotrebljavati svakodnevno. Metilensko modrilo se daje kroz venu i to u ogromnim količinama,a rezultati liječenja su često vrlo brzi.

Ako osoba koja je zaražena ne pokazuje nikakve reakcije od strane metilenskog modrila, moguće je prijeći na terapiju u kojoj se obavlja transfuzija krvi.