Što je mijalgija

Što je mijalgija i zašto nastaje?

Mijalgija se može opisati kao simptom raznih patoloških stanja koji će javljati spontano. Najčešće se pojavljuje kao bol u mišićima koja može biti po svojoj vrsti lokalna te difuzna, može se pojavljivati u mirovanju ili kada se osoba kreče. Mišićna hipertenzija nastaje radi navedenog stanja, i ono je karakteristično prema nagloj pojavi boli u području mišića. Ovo stanje najčešće pogađa kukove, vratne mišiće i ramenski pojas osobe. Navedeno stanje nije karakteristično samo prema nagloj i jakoj pojavi boli, nego i prema oteklinama, upalama, pogoršanja propusnosti kod mišićnih membrana, atrofija mišića.

Ovo stanje može i ne mora biti znak miozitisa te polimiozitisa. Mijalgija se u početku treba razlikovati od drugih sličnih stanja kako ne bi došlo do krivog liječenja. Diferencijalna dijagnoza će odrediti uzrok boli, i odrediti samu metodu liječenja. Zašto dolazi do ovakve boli u mišićima? Uzroci nastanka mogu biti razni, no stručnjaci navode kako su stres i sjedilački način života glavni krivci za razvoj navedenog stanja. Isto tako, ono može nastati radi velike opterećenosti mišića koja može nastati radi teškog fizičkog treninga ili posla.

Mijalgija uzroci i simptomi

Bolovi u mišićima nastaju radi njihove prekomjerne napetosti. Mijalgija može nastati radi sljedećih uzroka: Prekomjernog stresa, živčanog soja, prekomjernog stresa na mišiće poput vježbanja, gripe, virusnih infekcija, zaraznih bolesti, sjedilačkog načina života, patologije kralježnice te zglobova, raznih ozljeda mišića. Sve ove neugodnosti se mogu pojaviti kod sasvim zdrave osobe, osobito ako dođe do pretjerane fizičke aktivnosti. Ovo stanje je veoma često kod sportaša koji svakodnevno vrše zahtjevne treninge.

Da li navedeno stanje uzrokuje moguće opasnosti? Da. Moguće su kasnije komplikacije poput osteoartroze kukova, osteohondroze kralježnice, nastanak kile. Razlikujemo nekoliko podvrsta ovog stanja, a oni su karakteristična prema kliničkim manifestacijama te uzrocima nastanka. Miozitis - Upalni proces koji nastaje u mišićnom tkivu. Događa se radi ozljeda mekih tkiva te pretjeranog fizičkog napora. Mogući simptomi su: Širenje boli na 1 mišić, bol je povećana pritiskom na mišić u mirovanju, oticanje, krutost u kretanju, upala se širi na okolne mišiće.

Polimiozitis - Upala koja se proteže preko ramena te zdjeličnog pojasa i udova. Mogu biti pogođeni zglobovi, srce, probavni trakt i pluća. Mogući simptomi su: Bolovi u mišiću bez obzira na položaj, slabost u mišićima koja onemogućuje kretnju, oticanje mišića, atrofija i mučnina. Interkostalna mijalgija - Najteži oblik navedenog stanja. Karakteristična prema oštroj boli u prsima koja se ne povezuje na ozljede. Dolazi do stiskanja korijena živaca u leđnoj moždini. Vjeruje se kako nastaju radi spiralnih patologija i zaraznih bolesti.

Mijalgija dijagnosticiranje i liječenje

Ukoliko su bolovi u mišićima česti i nastaju sami od sebe, trebali bi zatražiti uputnicu za reumatologa. Sama dijagnostika se svodi na opću analizu krvne slike, analize urina i reumatske testove. Ponekad će se osoba za točnu dijagnostiku morati obaviti biopsiju mišića i histološki pregled mišića u kojemu se bol pojavljuje. Kako se liječi mijalgija? Liječenje će uključivati: Ublažavanje nastale boli, liječenje lijekovima, fizioterapiju. Često se liječi nesteroidnim protuupalnim lijekovima. Mogu se primjenjivati i razni gelovi te masti koji će svojim izravnim djelovanjem olakšati bol i pospješiti dotok krvi u mišić. Fizioterapija će poslužiti za obnavljanje tonusa mišića, što znači da će osoba sudjelovati u raznim tretmanima koji imaju za zadatak riješiti neugodne simptome.

Mijalgija se može liječiti i s tradicionalnim metodama liječenja poput medicinskih obloga, ispijanjem prirodnih čajeva, tinkturom i biljnim uljima. Kako spriječiti nastanak navedenog stanja? Primarna prevencija uključuje sljedeće: Smanjenje emocionalnog stresa, izbjegavanje težeg fizičkog rada, liječenje virusnih infekcija, promjenom loših životnih navika, pravilna i zdrava prehrana, umjerena tjelesna aktivnost. Sekundarna prevencija uključuje: Uzimanje potrebnih lijekova, fizioterapiju, smanjenje fizičkog rada i zdrava dijeta.