Mijastenija gravis – uzrok, simptomi, cijepljenje

Mijastenija gravis autoimuna bolest

Mijastenija gravis je autoimuna bolest, neurološki poremećaj, bolest kod koje nema promjena na živcima i mišićima, ali je prisutan poremećaj u prijenosu podražaja sa živca na mišić, što zatim uzrokuje pojavu mišićnog zamaranja i slabosti, umora. Mijastenija gravis obično najprije zahvaća mišiće glave i vrata, a potom se javlja i slabost nogu i ruku. Najčešće do ozbiljnog pogoršanja ove bolesti dolazi tijekom godine dana od pojave prvih simptoma, ponekad se bolest razvija kroz nekoliko godina. Klinička slika kao i simptomi bolesti mijastenije gravis mogu se kod istog bolesnika mijenjati tijekom života te se bolest javlja u epizodama.

Uslijed autoimunih komplikacija odnosno bolesti mijastenije gravis, mišići u tijelu dobivaju sve manje živčanih signala što za posljedicu ima slabost mišića. Značajna je povezanost prsne žlijezde (timus) i ove bolesti, kod nekih odraslih osoba koje boluju od mijastenije gravis timus je povećan, a kod nekih pacijenata javljaju se tumori na timusu. Genetski faktor isto se navodi kao bitan faktor u postojanju ove bolesti.

Mijastenija gravis i simptomi

Prvi simptomi koji se javljaju kod bolesti mijastenija gravis obično su slabljenje očnih mišića, spuštenost jednog ili oba očna kapka, dvoslike – horizontalno ili vertikalno, zamagljen vid te promjene u govoru, nerazgovijetan govor. Kako bolest napreduje zahvaća osim poremećaja koji se odnose na glavu, i mišiće kralježnice, udova i mišiće koji sudjeluju u disanju. Kod uznapredovale bolesti javljaju se teškoće u žvakanju ili gutanju, otežano unošenje tekućine i hrane, ograničeni izrazi lica, facijalna paraliza, slabosti u rukama i nogama, npr. otežano penjanje uz stepenice ili podizanje teških predmeta, iscrpljenost i otežano disanje što može dovesti do životno opasne miastenične krize kada je potrebna hitna liječnička pomoć.

Na bolesnike koji boluju od mijastenije gravis loše mogu utjecati i pogoršati bolest umor, stres, neka druga bolest, ekstremne vrućine i uzimanje određenih lijekova. Također simptomi se mogu mijenjati tijekom dana, ujutro nakon buđenja bolesnik npr. nema smetnji, tijekom dana simptomi se javljaju i pojačavaju, uz odmor prolaze i ponovno se jave. Nakon pojave bolesti prvih godina simptomi čak mogu spontano nestati te ih bolesnik često zanemari. Slabost mišića koja je obilježje mijastenije gravis pogoršava se kada se određeni mišić koristi više puta, poremećaj obično pogađa češće ruke nego noge, a simptomi se obično ublažavaju odmaranjem, te se tako navedena slabost mišića može pojaviti i nestati. Kada je u pitanju bolest mijastenija gravis na žalost simptomi se i pogoršavaju tijekom vremena, najčešće slijedom nekoliko godina nakon pojave bolesti.

Mijastenija gravis i liječenje

Kod bolesti mijastenija gravis liječenje je teško i potreban je individualan pristup svakom pacijentu, kod nekih bolesnika postojati će blaži simptomi bolesti koje se lako može kontrolirati, dok će drugi bolesnik na žalost biti osuđen na invalidska kolica. Za liječenje je važno što ranije otkrivanje bolesti, zatim pravilna terapija, ponekad su potrebne i veće doze i više vrsta lijekova, terapija koja može utjecati na tijek bolesti u smislu usporavanja napredovanja bolesti i bitan je vlastiti angažman (npr. pošteda od težih aktivnosti i zahtjevnih psiho-fizičkih poslova te stresa).

U slučaju da se kod bolesnika razvije miastenička kriza prepoznatljiva po otežanom disanju, gutanju i pojavi opće tjelesne slabosti, potrebna je hitna medicinska pomoć. Nakon dijagnosticiranja bolesti mijastenija gravis važno je imati na umu da se simptomi ove bolesti mijenjaju tijekom bolesnikova života te su potrebne redovite kontrole neurologa, posebno u počecima bolesti, kako bi se što bolje i ranije od strane liječnika moglo pristupiti uspješnom liječenju. Cijepljenja se preporučuju uz obaveznu konzultaciju liječnika specijaliste za bolest mijasteniju gravis, ukoliko je klinička slika stabilna, odnosno ako nisu u akutnom pogoršanju bolesti.