Mišja groznica – kako se liječi i koji su simptomi

Mišja groznica, prenošenje bolesti

Mišju groznicu možemo opisati kao zaraza koja se prenosi s glodavca na čovjeka. Iako se u narodu zove "Mišja groznica" nju mogu izazvati i ostali glodavci poput štakora ili voluharice. Izvorno ime navedene bolesti je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom koja donosi probleme s bubrezima, do nje dolazi pomoću hantavirusa. Prirodna žarišta navedene groznice su u Moslavini, Međimurju, Slavoniji, i Lici. Prirodna žarišta nisu zapravo malobrojna niti ograničena, ona su po cijeloj Hrvatskoj na uskom i priobalnom području.

Možda ste čuli za "Mišju godinu", ona je povezana sa samom pojavom epidemije mišje groznice, točnije s porastom oboljelih u kratkom vremenskom roku na užem području. Mnogi često obolijevaju u godini kada se pojavljuje najezda miševa i ostalih glodavca, a za ovu pojavu su povezane tople zime koje omogućuju veće razmnožavanje miševa i bolju dostupnost hrane. Sama zaraza se prenosi s glodavca na čovjeka preko udisanja aerosola koji je zaražen izlučevinama glodavca u kojemu se nalazi virus.

Najčešći put prijenosa je kada ljudi nakon zime odluče čistiti svoje garaže, drvarnice i slična mjesta u kojima miševi obitavaju tijekom zime. Tijekom metenja ili brisanja može se doći u kontakt s prašinom koja je zaražena, zato se preporučuje prilikom čišćenja imati masku za lice. Mišja groznica se također može prenijeti preko hrane i vode, ljudima koji borave u šumi se ne preporučuje ostavljanje hrane ili vode na mjestima gdje se mogu pojaviti izlučevine glodavaca. Kada smo u šumi potrebno je izbjegavati ležanje na samome tlu, a nakon boravka vani bitno je odmah oprati odjeću. Zaraza se ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica, simptomi

Mišja groznica se širi unazad zadnjih par godina, razlog je veće razmnožavanje glodavaca i tople zime. Ljudi koji spadaju u rizične skupine zaraze su: Farmeri, izletnici poput planinara i penjača, lovci i šumari, jahači, vojnici, Od zaraze pa do pojave prvih simptoma može proći 5 do 42 dana, iako se zaraza često manifestira unutar 2 tjedna. Za mišju groznicu karakteristično je 5 faza unutar kojih se nalaze različiti simptomi.

Prva faza je Febrilna faza i ona traje od 3 do 7 dana a karakteriziraju ju: Visoka temperatura, jaka glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u lumbalnom području, bolovi u donjem dijelu trbuha što dovodi do mučnine i proljeva, zamućenje vida kao i crvenilo i svrbež očiju, crvenilo kože i lica kao i vrata i prsa. Druga faza je Hipotenzivna faza i ona traje od 1 do 2 dana a karakteriziraju ju: Pad krvnog tlaka.

Treća faza je Oligurična faza i ona se pojavljuje početkom drugog tjedna bolesti a karakteriziraju ju: Manje količine mokrenja, jaki bolovi u leđima kao i donjem dijelu trbuha, moguća krvarenja na koži i sluznicama kao i u pojedinim organima. Slijedi Poliurijska faza koju karakterizira mokrenje velikih količina izrazito svijetlog urina. Slijedi Rekonvalescentna faza u kojoj dolazi do normalizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Mišja groznica se također može pojaviti i kod djece gdje su navedeni simptomi blažeg oblika.

Mišja groznica, dijagnoza i liječenje

Na mišju groznicu možete posumnjati ako ste bili u dodiru s glodavcem ili ako ste se susreli s izmetom glodavca. Visoka temperatura i zatajenje bubrega su dva najčešća simptoma na koje valja obratiti pozornost. Prisutnost navedenog virusa se utvrđuje imunološkim testovima koji su specifični za mišju groznicu. Liječenje i oporavak su spori procesi koji traju i do nekoliko tjedana ili mjeseci, najčešće su bez komplikacija i na kraju se većina ljudi potpun izliječi.

Važno je naglasiti kako mišja groznica ima izrazito blagi klinički tok koji se manifestira s blagim simptomima, no isto tako ona može imati težak tok koji može dovesti do zatajenja bubrega i smrtnim ishodom. Najveći broj zaraženih imaju srednje tešku kliničku sliku koja obuhvaća: Povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, bolove u području bubrega i donjeg djela trbuha, smetnje vida.

Mišja groznica je bolest za koju nema antivirusnog lijeka i njeno liječenje je simptomatsko. Groznica se liječi pod bolničkim uvjetima. Važno je da se pri kontaktu s glodavcem odmah javite svome liječniku kako ne bi došlo do komplikacija. Kod određenih bolesnika napredovanje bolesti može uzeti rapidan zamah koji dovodi do potrebe za hemodijalizom. Nažalost cjepivo za prevenciju mišje groznice ne postoji, točnije postoji lijek protiv virusa ali on još nije uveden u Hrvatsku.