Mobing na poslu – kako izdržati pritisak i zlostavljanje poslodavaca

Mobing na poslu što je to zapravo

U današnje doba kada veći dio dana zaposleni provode na radnom mjestu čak i nakon radnog vremena, mobing kao pojava nije rijetka. Već samim time što radnik ostaje izvan radnog vremena na poslu i nije za to adekvatno plaćen predstavlja vrstu mobing od strane ili osobe poslodavca ili je takva kultura tvrtke u kojoj se radi pa je za to kriva uprava koja dozvoljava takve odnose unutar svoje organizacije.

Mobing predstavlja oblik zlostavljanja koji se ponavlja sustavno, a da bi se pravno tretirao kao mobing potrebno je da bude minimalno jedanput tjedno i sustavno da traje minimalno šest mjeseci. Mobing na poslu je najčešće u psihičkom obliku, međutim može biti i u fizičkom obliku.

Ponašanje koje krši ljudska prava, omalovažava pojedince, vrijeđa u obliku pogrdnih riječi, psovanja, konstantnog kritiziranja, prijetnji, seksualnog zlostavljanja, fizičkog nasilja, bilo kakav oblik ruganja, ponižavanja i ismijavanja, sve su to oblici pojave mobinga. Također ukoliko vam poslodavac ne omogući korištenje godišnjeg odmora ili slobodnih dana, obavezuje na bilo kakav oblik prisilnog rada, sve to isto predstavlja mobing na poslu.

Mobing na poslu kako ga prepoznati

Kako prepoznati mobing na poslu? Vrlo jednostavno, sve što krši ljudska prava i prava radnika predstavlja mobing na poslu. Kako biste prepoznali situacije koje se ponavljaju čestu i traju duže vrijeme vodite se sljedećim pravilima za prepoznavanje mobinga.

Ukoliko se radi o izražavanju riječima tipa dobijete rok od šefa koji trebate ispoštovati, ali vam stalno daje nove zadatke i time vas onemogućava da ispoštujete zadani rok, pogrdne riječi i psovke, kritiziranje nasamo ili još gore pred drugim ljudima, usmene ili pismene prijetnje vrsta je napada na osobu putem izražavanja.

Kada vam na poslu onemogućavaju socijalne kontakte na način da se ne razgovara sa vama, premjesti vas se u zasebnu prostoriju odvojenu od vaših kolega, zabranjivanje da razgovarate sa svojim kolegama ili vas tretiraju kao da predstavljate zrak, radi se o socijalnom mobingu na poslu.

Svaki napad na vaš ugled u smislu širenja laži ili glasina, ismijavanje, ruganje, ponižavanje, ako su vam dani radni zadaci koji će narušiti vaše samopouzdanje, vikanje i dizanje tona glasa, pogrdne psovke ili bilo koji drugi način narušavanja vašeg ugleda predstavlja mobing.

Ukoliko dobivate radne zadatke koji štete vašem zdravlju, prijeti vam se ili vrši se nad vama seksualno ili fizičko nasilje, čak i verbalno spolno uznemiravanje, dodjeljivanje radnik zadataka koji nemaju smisla i ispod su nivoa i kvalifikacije radnika, pa čak i zadataka koji su iznad vaše kvalifikacije bez da dobijete potrebnu obuku i školovanje predstavljaju mobing napada na fizičko i psihičko zdravlje.

Mobing na poslu kako se zaštiti

Kako se zaštiti kad ste primijetili da se neke od navedenih stvari događaju upravo vama na vašem poslu? S obzirom da zakon traži da se takvo ponašanje pravno sankcionira ukoliko je učestalo i traje najmanje šest mjeseci, potrebno je voditi bilješke o tim događajima prvo vama da budete sigurni da se to ponavlja, a kasnije da možete upotrijebiti bilješke u dokazivanju. Ukoliko postoje svjedoci koji su prisustvovali događaju mobinga svakako to navedite u bilješkama.

U Hrvatskoj ne postoji jedinstveni zakon koji je isključivo za mobing, nego se ova pojava pravno tretira kroz četiri zakona. Mobing na poslu ovisno radi li se o poslodavcu javnog sektora ili privatnog treba prijaviti osobi u tvrtki koja je zadužena za ovakve situacije ili sindikalnom povjereniku ukoliko sindikat postoji.

Neke tvrtke moraju imati i radničko vijeće pa se situacije mobinga mogu prijaviti i radničkim vijećima. Poslodavac, odnosno Uprava treba učiniti sve da se takve radnje prema vama više ne ponove. Poslodavac je zakonski obavezan pružiti zaštitu svakom svom radniku, ukoliko to ne dobijete od svog poslodavca mobing na poslu možete rješavati i pravnim postupkom na sudu.