Njemačka službeno ušla u recesiju. Što slijedi Hrvatskoj? Čeka li nas uz inflaciju u narednim mjesecima nagli pad proizvodnje i veća nezaposlenost?

Smanjenje osobne potrošnje zbog visoke inflacije pridodaje padu BDP-a

Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, suočava se s izazovima dok ulazi u recesiju, otkrivaju najnoviji podaci koje je objavio njemački Savezni zavod za statistiku. Nakon što su visoke cijene ostavile veći danak na gospodarstvo nego što se prvotno procjenjivalo, bruto domaći proizvod (BDP) Njemačke pao je za 0,3 posto u prvom kvartalu u usporedbi s prethodna tri mjeseca, što je rezultiralo dva uzastopna tromjesečja smanjenja BDP-a - tehničkom definicijom recesije.
Iako su investicije i građevinski sektor bilježili blagi rast na početku godine, taj je rast djelomično nadoknađen padom potrošačke potrošnje. Kućanstva su se suočila s povećanim cijenama, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje. Prema izvješću ureda za statistiku, potrošnja kućanstava smanjila se za 1,2 posto u prvom tromjesečju, pri čemu su kupci manje voljni trošiti na hranu, odjeću i namještaj. Državna potrošnja također je smanjena za 4,9 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomije u nizozemskoj banci ING, istaknuo je da je njemačko gospodarstvo konačno palo u tehničku recesiju, iako su bile potrebne nekoliko statističkih revizija da bi se to potvrdilo. Brzeski je upozorio na nekoliko čimbenika koji će vjerojatno dovesti do slabije gospodarske aktivnosti u Njemačkoj u nadolazećim mjesecima, uključujući pad kupovne moći, slabije narudžbe u industrijskom sektoru, rastuće kamatne stope i usporavanje inozemnog gospodarskog rasta.

Visoka inflacija igra ključnu ulogu u smanjenju osobne potrošnje. Iako je rast cijena u posljednje vrijeme usporio, travanjska stopa inflacije od 7,2 posto još je uvijek visoka. To je pridonijelo smanjenju kupovne moći kućanstava, što je rezultiralo manjim trošenjem na osnovne potrepštine.

Kako se kriza u Njemačkoj može odraziti na Hrvatsku?

Njemačko gospodarstvo je u padu, a to može imati određene posljedice i na gospodarstvo Hrvatske. Važno je napomenuti da je utjecaj recesije u Njemačkoj na Hrvatsku složen i ovisi o različitim čimbenicima. Evo nekoliko mogućih posljedica:

Smanjenje izvoza: Njemačka je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske, a recesija u Njemačkoj može dovesti do smanjenja potražnje za hrvatskim proizvodima i uslugama. To bi moglo negativno utjecati na hrvatske izvoznike, posebno u sektorima kao što su automobilska industrija, elektrotehnika, tekstil i turizam.

Turizam: Njemački turisti su važna skupina turista u Hrvatskoj. Ako recesija utječe na kupovnu moć njemačkih turista, može doći do smanjenja njihovih putovanja i potrošnje u Hrvatskoj. To bi moglo imati negativan utjecaj na turistički sektor i ukupno gospodarstvo zemlje.

Investicije: Recesija u Njemačkoj može dovesti do smanjenja njemačkih investicija u Hrvatskoj. Njemačke tvrtke mogu biti opreznije u ulaganju u nove projekte ili širenje poslovanja u inozemstvu tijekom ekonomskih teškoća. To bi moglo utjecati na razvoj određenih sektora u Hrvatskoj i ograničiti mogućnosti rasta.

Migracija radne snage: U slučaju recesije, moglo bi doći do smanjenja mogućnosti zapošljavanja u Njemačkoj, što bi moglo utjecati na odlazak hrvatskih radnika u tu zemlju. Smanjenje broja radnika koji odlaze u Njemačku može imati utjecaj na domaće tržište rada i potražnju za radnom snagom.

Važno je napomenuti da se ove posljedice mogu razlikovati ovisno o specifičnim uvjetima i mjerama koje će poduzeti Hrvatska vlada kako bi ublažila potencijalne negativne utjecaje. Također, treba imati na umu da ekonomske situacije i utjecaji mogu biti vrlo dinamični, pa je teško predvidjeti sve aspekte koji će utjecati na Hrvatsku.