Od čega se radi gin

Od čega se radi gin

Mnoga pića, pa i hrana nastali su slučajnim spojevima namirnica. Od čega se radi gin, kao i od čega se rade sva druga alkoholna pića u suštini su tajna. Iako je većina sastojaka jasno istaknuta na ambalaži, postoje određeni sastojci koji su tajni i koje proizvođači alkoholnih pića ne dijele i drže ih poslovnom tajnom. Sami postupak proizvodnje alkoholnih pića uglavnom je vrlo sličan, pa se vrsta pića temelji na odabiru sastojaka. Sastojci odvajaju jednu vrstu alkoholnog pića od druge, a unutar iste vrste alkoholnih pića tajni sastojci čine razliku. Svi proizvođači gina poznaju od čega se radi gin, međutim mijenjanjem omjera sastojaka, oduzimanjem ili dodavanjem novih sastojaka, može se uvelike utjecati na krajnji proizvod. Ti detalji čine razliku i odvajaju bolji od lošijeg gina. Mnoga današnja popularna pića nastala su iz biljne medicine. Žitarice su glavni sastojak gina, točnije gin se radi od destilata žitarica i aromatiziranog bilja.

Od čega se radi gin i povijest gina

Vrsta i okus alkoholnog pića, pa i od čega se radi gin uvelike ovisi o podneblju i biljkama koje se mogu naći na određenom području gdje je nastalo određen alkoholno piće. Gin se pojavio u srednjem vijeku u Nizozemskoj i Flandriji. Engleski kralj William III je sa puta iz Nizozemske sa sobom donio gin, koji je dolaskom u Englesku ubrzo postao jako popularan. Ubrzo se proširio na sve slojeve tadašnjeg engleskog društva. Nakon što je smanjen porez na gin i alkoholna pića, vrhunac popularnosti gin je doživio u 18. stoljeću. Od tada do danas mijenjalo se od čega se radi gin, a i popularnost gina mijenjala se kroz različita doba. Danas je gin ponovno na cijeni i mnoge destilerije obnavljaju recepturu za proizvodnju gina i konstantno mijenjaju aromatizirajuće sastojke i biljke, te se na taj način dobivaju nove vrste gina.

Kako i od čega se radi gin

Gin je veoma jako alkoholno piće i precizno se zna od čega se radi gin. Gin dijelimo na nekoliko vrsta i to London Dry, Plymouth, Old Tom i Jenever, a također poznajemo mladi i zreli gin. Gin se radi na način da prvo odaberemo žitaricu koja će nam biti baza za alkoholno vrenje. U većini slučajeva se za ovu fazu koriste kukuruz, pšenica i ječam. Napravite kašu od odabrane žitarice, slada, vode i kvasca, te zagrijte smjesu, neko vrijeme neka vrije i nakon toga ohladite. Dobivenu smjesu ostavite da fermentira iduća 2 tjedna. Da li je gotova fermentacija možete provjeriti na način da nakon tjedan dana sa žlicom pokupite tekući dio smjese i kapanjem joda provjerite da li je slad još uvijek prisutan. Ako uzorak nakon dodavanja joda poplavi, potrebno je nastaviti sa fermentacijom. Ovaj dio je i važniji od toga od čega se radi gin, dakle napraviti pravu alkoholnu podlogu. Potom u staklenu bocu stavljate bobovicu po kojoj je gin dobio ime, korijander, koru limuna i naranče, te zdrobljeni kardam. U staklenu bocu ulijte dobiveni alkohol, zatvorite bocu i držite tako naredna dva tjedna. Svaki dan malo promiješajte smjesu. Nakon dva tjedna smjesu procijedite 5 pute i time završite postupak izrade gina. Po želji u gin možete dodati štapić cimeta ili neki drugi sastojak kako bi dobili unikatni okus gina.