Što je oligurija

Što je oligurija i zašto nastaje?

Oligurija se može opisati kao stanje gdje je dnevna količina proizvedenog urina manja od 500 ml. Riječ je o mogućem kliničkom pokazatelju o prisutnosti bolesti bubrega. Mokrenje je svakako važna tjelesna funkcija koja je nužna za uklanjanje viška otpada te toksina iz našeg tijela. Kada bubrezi prestanu proizvoditi zdravu količinu urina (jedna do dvije litre dnevno), tada postoji opasnost razvoja bolesti. Što se događa u tijelu kada je mokrenje minimalizirano? Kada ne mokrimo, sav otpad, tekućine te elektroliti se nakupljaju i dovode naše tijelo do razvoja raznih zdravstvenih problema.

Oligurija te anurija su najčešći problemi s mokrenjem. Ova stanja mogu biti veoma neugodna i u određenim slučajevima opasna po život osobe. Zašto nastaje navedeno stanje? Oba stanja nastaju kada bubrezi ne stvaraju dovoljnu količinu urina za mokrenje. Često nastaje radi iznenadne i kratkotrajne ili akutne i dugotrajne bolesti bubrega. Naravno, ovo stanje se može povezati i s ostalim zdravstvenim stanjima poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, zatajenja bubrega, bubrežnih kamenaca, bubrežnih tumora.

Oligurija uzroci i simptomi

Sami uzroci nastanka mogu biti brojni, zato je bitno liječnika obavijestiti o svome zdravstvenom stanju. Da li oligurija donosi određene simptome? Glavni simptom je smanjeno mokrenje, no mogu se pojaviti i sljedeći popratni simptomi: Krv u mokraći, svakodnevni umor i osjećaj iscrpljenosti, proljev, povraćanje. Važno je naglasiti kako se oligurija dijeli na tri oblika: prerenalna, renalna i postrenalna. Prerenalna stvara probleme van bubrega i oni mogu utjecati na zdravlje srca, pluća, protok krvi. Renalna se karakterizira kao bubrežna bolest koja se odnosi na toksično oštećenje bubrega uslijed otrova, hipertenzije, embolije bubrežnih žila.

Postrenalna je najčešći oblik i nastaje radi opstrukcije samog urinarnog trakta ili radi izostanka pravilne bubrežne cirkulacije. Opstrukcija ovdje može biti vanjskog te unutarnjeg oblika. Unutarnji oblik se odnosi na kamence, traume, upale, krvne ugruške, razderane bubrežne papile, tumore. Vanjska se odnosi na tumore zdjeličnih organa, traume, limfome i aneurizme. Kako bi se odredilo pravilno liječenje bitno je pravilno uspostaviti dijagnozu i odrediti pravi uzrok navedenog stanja. Ako osoba koja pati od oligurije ignorira stanje, ono može rezultirati smrću.

Oligurija dijagnosticiranje i liječenje

Kako bi se uspostavila pravilna dijagnoza, potrebno je odraditi anamnezu i kliničku procjenu, klinički status, laboratorijske pretrage te analize, acidobazni status, pretrage urina, ultrazvuk abdomena, rengen urinarnog trakta, CT bubrega, biopsiju bubrega i ostale pretrage prema potrebi. Samo liječenje će ovisiti o uzroku nastanka i težini stanja. Cilj je u liječenju uspostaviti adekvatan protok krvi kroz same bubrege kako bi oni krenuli normalno funkcionirati. Provodit će se i intravenska nadoknada izgubljene tekućine i liječit će se osnovna bolest po potrebi.

Ovdje je bitno pažljivo pratiti tijek liječenja kako ne bi došlo do vazokonstrikcije i hipoperfuzije perifernih organa bolesnika. U određenim slučajevima oligurija može uzrokovati teža oštećenja bubrežnih funkcija, što znači da će pacijent morati ići na hemodijalizu ili transplantaciju bubrega. Da li se oligurija može spriječiti? Pošto je riječ o stanju koja se razvija najčešće postepeno i radi niza uzroka, teško je odrediti prevenciju. Ljudima koji svakodnevno konzumiraju lijekove i boluju od određenih bolesti se preporučuju česte liječničke kontrole kako bi sačuvali svoje zdravlje.