Poremećaji pamćenja – uzrok, simptomi, liječenje

Poremećaji pamćenja zbog traume ili progresivne bolesti

Pamćenje se ukratko može definirati kao sposobnost učenja, zapamćivanja, spremanja ili skladištenja podataka i sposobno korištenja podataka iz memorije. Postoje kratkoročno i dugoročno pamćenje, oba mogu stradati ili svako pojedinačno. Poremećaji pamćenja zbog traume ili progresivne bolesti su najčešći i razlikuju se prema vrsti ozljede ili bolesti. Između to dvoje može biti niz različitih moždanih stanja koje se nazivaju zaboravljivost, selektivno prisjećanje, ili se jednostavno podvode pod neki amnezijski sindrom i to zato što za svaki poremećaj odgovara jedan dio mozga.

U starijoj dobi se amnezija često izjednačuje s demencijom, a najeksplicitnije se vidi kod Alzheimerove bolesti kod koje su poremećaji pamćenja samo jedan od simptoma, ali mogu pratiti i Parkinsonovu bolest ili Pickovu bolest. Tumori na mozgu ovisno o tome gdje su smješteni i da li su operabilni mogu prouzročiti slična stanja. Ozljede i traume glave mogu kao i navedene bolesti prouzročiti privremenu ili trajnu amneziju. Kod progresije navedenih bolesti poremećaj se može razviti do potpune amnezije iako moždane funkcije počnu propadati postupno.

Mozak je još uvijek velika zagonetka i poremećaji pamćenja su veliko polje istraživanja

Kod ljudi koji zbog bolesti počinju gubiti pamćenje treba prvo isključiti organske uzroke da bi im se moglo pomoći. Mozak je još uvijek velika zagonetka i poremećaji pamćenja su veliko polje istraživanja. Kratkoročno pamćenje omogućuje prisjećanje nedavnih događaja i ako se ono ošteti tijekom traume osoba koje je netom ručala vas može svaki čas pitati kada će ručak, jer je već zaboravila i da je upravo ručala i što je jela i da je već popila svoj lijek.

Takvi pacijenti se s lakoćom i detaljno prisjećaju davne prošlosti se do najranijeg djetinjstva, ali što su maloprije radili ne mogu se ni uz najveći napor prisjetiti. Poremećaji pamćenja iz dugoročne memorije obično vode u demenciju, a kod Alzheimerove bolesti do propadanja svih moždanih funkcija, neprepoznavanja bliskih osoba na kraju do potpune amnezije. Problemi nastaju u kori velikog mozga, hipokampusa i u funkcioniranju malog mozga i ganglijama, dakle strada cijeli središnji živčani sustav.

Amnezija i demencija su i slični i različiti poremećaji pamćenja

Nekada se demencija povezivala sa starenjem mozga, ali je pojam senilne demencije izbačen iz upotrebe jer su najnovija istraživanja pokazala da demencija ne mora imati nikakve veze sa starenjem mozga. Amnezija je slabljenje ili gubitak mogućnosti prisjećanja na kraće ili duže vrijeme ili trajno, ovisno o vrsti mjestu oštećenja. Dakle, amnezija i demencija su slični i različiti poremećaji pamćenja i zato ih laici često poistovjećuju, što je pogrešno iako mogu biti slični organski uzroci.

Naprimjer poremećaji pamćenja i kod amnezije i kod demencije mogu biti povezani sa ozljedama, krvarenjem u mozgu i općenito radom krvožilnog sustava u mozgu, ali zna se da demenciju mogu prouzročiti i ekstremni stres i drugi psihički faktori, kao što su iskompleksiranost, krivnja, stid i potiskivanje svih neugodnih događaja ili njihovo izobličenje. Liječenje ovakvih poremećaja se provodi individualno i simptomatski, ovisno o uzrocima, točnoj dijagnozi, dobi, neurološkim i neuropsihijatrijskim nalazima i da li je stanje privremeno ili trajno.