Povišen kortizol – uzrok, simptomi, liječenje

Povišen kortizol - uzrok, simptomi, liječenje

Povišen kortizol i bukvalno znači povećan stres

Budući da je kortizil stresni hormon ili hormon stresa koji se proizvodi u nadbubrežnoj žlijezdi, povišen kortizol i bukvalno znači povećan stres, jer razina kortizola u krvi pokazuje razinu stresa pod kojim živimo. U stresnim situacijama hipotalamus signalizira nadbubrežnoj žlijezdi da otpusti kortizol u krvotok, kojim kortizol putuje po cijelom tijelu u sve organe koji su nam potrebni da izađemo na kraj sa stresnom situacijom. Kortizol prirodno raste ujutro i pada uvečer, što znači da nam je i samo buđenje stresno.

Oni koji stalno žive u stresu trebaju znati da ukoliko povišen kortizol traje duže vremena iscrpljuje i oštećuje nadbubrežnu žlijezdu, zbog čega dolazi do metaboličkih poremećaja, narušenog biološkog sata, poremećaja spavanja, debljanja, povišenog šećera u krvi, ubrzava osteoporozu, te poremećaja drugih metaboličkih procesa. Ako naš životni ritam prati biloški sat, ako je raspored aktivnosti i odmaranja uravnotežen, proizvodnja i potrošnja kortizola su u balansu, odgovor kortizola će pomoći u kratkoročnom stresu i neće biti šteta.

Prepoznatljivi simptomi ukazuju na povišen kortizol

I bez laboratorijskih pretraga možete osjetiti razinu kortizola i prepoznati trenutak kada trebate otići liječniku. Prepoznatljivi simptomi ukazuju na povišen kortizol, to su stalni umor od kojeg se ni u snu ne odmorite, iscrpljenost, nedostatak snage (slabost), psihička tromost ili uznemirenost, debljanje (šlaufovi oko struka), žudnja za slatkim, neprestana žeđ, učestalo mokrenje, glavobolje, nesanica ili isprekidan san, akne ili bubuljice po koži, strije, pojačana dlakavost i neuredni menstrualni ciklusi (kod žena), pojačana sklonost infekcijama, povišen tlak.

Povišen kortizol ne mora kod svih imati sve navedene simptome, kod nekih se javljaju samo neki simptomi, kod drugih se postepeno pojavljuje sve više simptoma, a pojačana funkcija nadbubrežne žlijezde se naziva cushingov sindrom. Kortizol može rasti i kod osoba koje se dugotrajno liječe kortikosteroidima od neke druge bolesti, kao nuspojava tih lijekova jer je i kortizol steroidni hormon koji proizvodi naše tijelo, odnosno nadbubrežna žlijezda, točnije, svi hormoni nadbubrežne žlijezde se proizvode u kori nadbubrežne žlijezde.

Povišen kortizol je samo jedan od hormona nadbubrežne žlijezde

Hormoni koji se proizvode u kori nadbubrežne žlijezde se nazivaju kortikosteroidi, ima ih tri vrste i neki ih nazivaju i "unutarnji vitamini", zato jer djeluju u malim količinama, ali postoji velika razlika njih proizvodi naše tijelo koje obične vitamine ne može proizvesti. Povišen kortizol je samo jedan od hormona nadbubrežne žlijezde, spada u glukokortikoide. Kortizol ili hidrokortizon djeluje na metabolizam ugljikohidrata (glukoze), masti i bjelančevina, pa ne čudi što su posljedice povišenog kortizola debljanje, dijabetes i visoki tlak.

Povišen kortizol prati i proizvodnja mineralkortikoida (aldosteron) koji kontrolira metabolizam soli i vode, a prate ga i spolni hormoni (androgeni, estrogeni i progesteron) koji se također proizvodi u kori nadbubrežne žlijezde. Pošto nadbubrežna žlijezda sve što proizvede odmah šalje u krvotok, ništa ne zadržava, jedina prevencija povišenog kortizola je da poštujete biološki sat, rasporedite razumno vrijeme aktivnosti i vrijeme spavanja i odmaranja. Spavajte najmanje šest sati, ako spadate u osobe koje trebaju više sna priuštite si to vrijeme.


Tagovi: