Povišeni krvni tlak – uzrok, simptomi, liječenje

Hipertenzija - povišeni krvni tlak

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija se javlja uslijed povećanog pritiska krvi na stijenke krvnih žila, arterije. Hipertenzija je ozbiljno zdravstveno stanje, neki ovu bolest nazivaju ¨tihi ubojica". Može povećati rizik za razvoj bolesti srca, krvnih žila i bubrega. Smatra se da čak polovica oboljelih od povišenog krvnog tlaka nije svjesna da imaju povišeni krvni tlak i da skoro trećina odraslih ljudi ima povišen krvni tlak. Osoba ima povišen krvni tlak ako ima krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje praćeno vremensko razdoblje. Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg.

Krvni tlak, krvni pritisak, ovisi o količini krvi koja protječe žilama, ovisno o radu srca i količini krvi koje ono izbacuje kao i o otporu i protoku krvi kroz krvne žile, a osobito ako su krvne žile sužene, krvni tlak biva viši. Ova bolest s vremenom postepeno prerasta u kroničnu bolest no stanje se može držati pod kontrolom uz pomoć lijekova i brigom o životnim navikama, kvaliteti života, prehrani, osim ako se ne dogode neke ozbiljnije komplikacije kao što je srčani ili moždani udar. Važno je redovito mjerenje krvnog tlaka kako bi se na vrijeme započelo s liječenjem odnosno da se spriječi daljnja šteta koju tlak može prouzročiti na krvnim žilama ili drugim organima.

Simptomi koji upućuju na povišeni krvni tlak

Visoki krvni tlak kod većine ljudi razvija se kroz više godina, kod većine ljudi u početku bez ikakvih simptoma. Simptomi se javljaju često tek kada je bolest uznapredovala, ponekad prođe i 10 godina do prvih ozbiljnih simptoma odnosno postavljanja dijagnoze. Najčešći simptomi hipertenzije ili povišenog krvnog tlaka su jutarnja glavobolja u području zatiljka, bol u prsima, teškoće s disanjem, krvarenje iz nosa, oticanje nogu, mučnine i povraćanje, vrtoglavice, zujanje u ušima, umor, ponekad smetenost, promjene vida, pretjerano znojenje, crvenilo lica, anksioznost.

Na žalost ako su prisutni brojni od ovih nabrojenih simptoma postoji velika vjerojatnost i da su već prisutne druge zdravstvene komplikacije kao što je oštećenje srca, krvnih žila, mozga ili bubrega. U današnje vrijeme dobro je da povišeni krvni tlak možemo vrlo lako otkriti, jednostavnim mjerenjem, kod liječnika, u ljekarnama ili si sami možemo kupiti aparat za mjerenje krvnoga tlaka, te je također dobro da se bolest u većini slučajeva može kontrolirati lijekovima. Nakon četrdesete godine života dobro je minimalno jednom godišnje prekontrolirati kod liječnika krvni tlak. Najčešće ljudi otkriju da imaju povišeni krvni tlak nakon slučajnog nalaza mjerenja tlaka na sistematskom pregledu.

Kako se dijagnosticira i liječi povišeni krvni tlak ili hipertenzija

Krvni tlak može se relativno lako kontrolirati, liječnički pregled, osobito sistematski u pravilu obuhvaća i mjerenje krvnog pritiska. Da bi se pravilno izmjerio krvni tlak potrebno je da osoba kojoj se tlak mjeri prvo miruje desetak minuta, a mjerenje se provodi u sjedećem položaju. Manžeta aparata za mjerenje tlaka potrebno je da bude iznad razine srca. Dijagnoza se ne postavlja na osnovu samo jednog mjerenja, već se smatra da ako je kod jedne osobe izmjeren povišeni krvni tlak 3 puta, onda ta osoba može imati dijagnozu hipertenzije. Potrebno je utvrditi da li je krvni tlak trajno povišen i otkriti eventualni stupanj hipertenzije.

Dijagnoza je važna kako bi se moglo provjeriti da li postoje neka oštećenja koje je izazvao povišeni krvni tlak, kao npr. oštećenja krvnih žila, srca, mozga ili bubrega. Liječnik će pacijenta uputiti na dodatne dijagnostičke, laboratorijske pretrage i liječničke preglede. Posebno je važno pronaći uzrok nastanka povišenog tlaka i tada liječiti stanje hipertenzije, najbolje individualnim pristupom svakom pacijentu. Može biti da će liječnik odmah u početku savjetovati pacijentu promjene životnih navika, npr. smanjen unos natrija u obliku soli, povećanu fizičku aktivnost, promjenu ishrane i sl. Ukoliko se hipertenzija ili visoki krvni tlak na vrijeme ne liječe, može doći do srčanog ili moždanog udara, nastanka arterioskleroze, aneurizme odnosno proširenja stijenke arterije što može biti isto izuzetno opasno.

Visoki krvni tlak može dovesti do oštećenja krvnih žila u bubrezima, što sprječava normalnu funkciju bubrega, a oštećenje krvnih žila u očima može dovesti do gubitka vida. Također bolesnik može imati poteškoće u pamćenju, može patiti od demencije, kod muškaraca može doći do erektilne disfunkcije. Faktori koji negativno utječu i povisuju krvni tlak mogu biti starost osobe, pretilost, smanjena tjelesna aktivnost, pušenje, alkoholizam, stres, previše slana hrana, povišene masnoće i kolesterol u krvi te nasljedne sklonosti. Iako ovaj "tihi ubojica" može se činiti da nije veliki zdravstveni problem, hipertenzija može imati kobne posljedice i važno je ozbiljno pristupiti liječenju, postupati prema uputama liječnika i kontrolirati stanje krvnog tlaka, a u slučaju pojave simptoma koji ukazuju na povišenje krvnog tlaka potrebno je što prije se javiti za liječničku pomoć kako bi se započelo s uzimanjem lijekova i provodila nužna terapija prema liječničkim uputama.