Probava hrane – kako organizam prerađuje hranu

Zašto je probava hrane važna

Probava je skup određenih fizičkih i kemijskih procesa koji utječu na način na koji tijelo apsorbira hranu. Proces probava hrane prisutan je u svim živim bićima. U ljudi se apsorpcija hrane odvija kroz nekoliko složenih procesa. Poznato je da probavni sustav ima vrlo važnu ulogu za pravilno funkcioniranje organizma. Za ispunjavanje te funkcije zaslužan je probavni sustav, a njegovu osnovu čine organi koji omogućuju tijelu da iz hrane izvuče maksimalnu količinu hranjivih tvari i tako osigura opstanak. Ljudski probavni sustav tvori probavni trakt koji je povezan sa žlijezdama koje oslobađaju bitne stvari za proces probave hrane. Probavni sustav sastoji se od gastrointestinalnog trakta, a to su usta, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, zatim žlijezde s kojima su povezani, odnosno jetra i gušterača, koje su odgovorne za proizvodnju enzima za razgradnju hrane u male čestice. Probavni proces počinje od trenutka kada osoba unese hranu ili tekućinu. Ovisno o tome što je osoba konzumirala, probava hrane može potrajati i do 24 sata. Cijeli proces probave odvija se na dva načina, prvi je žvakanje hrane koja se zgnječi u želucu, a drugi je kemijski proces gdje probavni enzimi probavljaju sve hranjive tvari.

Probava hrane – kako se hrana razgrađuje

Kako se hrana probavlja u ljudskom tijelu? Kada je u pitanju probava hrane, apsorpcija je riječ koja se najčešće koristi u procesu koji se odnosi na hranjive tvari. Razgradnja hrane počinje u ustima, dok se u želucu i tankom crijevu razgrađuje probavnim sokovima. Usta su odgovorna za provođenje procesa žvakanja, zubi cijede hranu, a jezik sažvakane komadiće obavija slinom. Ovaj početni proces probave poznat je kao mehanička probava i sastoji se od unosa hrane, gutanja i kretanja u probavnom traktu. Slina olakšava proces prolaska hrane koja se kasnije usmjerava u jednjak. Kada hrana prođe kroz probavni trakt, dolazi do želuca. Pod utjecajem želučane kiseline podliježe novom kemijskom procesu. Nakon postupka probave, koji se odvija sa želučanim sokom, odlazi u tanko crijevo. Gušterača i jetra odgovorni su za apsorpciju hranjivih tvari koje se nalaze u hrani. Nakon što je probava hrane završena, dolazi posljednja faza gdje sastojci koji se nisu mogli probaviti prolaze kroz debelo crijevo. Tada se u dijelu debelog crijeva nakuplja stolica koja se kontrakcijom trbušnih mišića izbacuje kroz analni kanal.

Probava hrane u ljudskom tijelu

Što se događa kada probavni sustav ne radi dobro? Probavni sustav osigurava apsorpciju svih važnih hranjivih tvari za tijelo. Poznato je da kada probava hrane krene loše nastaju različiti problemi koje tijelo pokazuje kroz bolesti koje su periodične ili česte. Naime, proljev, crijevne infekcije i zatvor izazivaju nelagodu, dok gastritis utječe na stalno peckanje. Stoga ne treba zaboraviti na pojavu gastrointestinalnih bolesti. Uz probavne smetnje javljaju se simptomi žgaravice, nelagoda i bolovi u trbuhu. Smanjenjem apsorpcije hranjivih tvari posljedica je probavne smetnje, gdje se želučana kiselina vraća u jednjak. Da bismo razumjeli koliko je probava hrane i cijeli probavni sustav važan za zdravlje, sve počinje odabirom hrane. U prehranu treba uključiti zdravu hranu, a obroci moraju biti uravnoteženi. Kada iz prehrane izbacimo namirnice koje štetno djeluju i naviknemo organizam na namirnice koje imaju najveću nutritivnu vrijednost, rješavamo mnoge zdravstvene probleme i vraćamo zdravlje. Održavanje uravnotežene prehrane ne utječe samo na probavu hrane, već i eliminira nuspojave koje uzrokuju želučane smetnje.