Što je proteinurija

Što je proteinurija

Proteinurija je medicinski izraz koji označava prisutnost proteina u mokraći u većoj količini nego što bi se očekivalo. Normalno, bubrezi filtriraju krv kako bi uklonili otpadne tvari i višak vode iz tijela, ali zadržavaju proteine ​​u krvi. Međutim, ako bubrezi ne rade ispravno, mogu propustiti proteine ​​kroz svoje filtere i dopustiti im da se pojave u mokraći. Postoji nekoliko vrsta proteinurije, uključujući blagu proteinuriju, koja se može pojaviti kod nekih ljudi zbog prekomjerne tjelesne aktivnosti ili dehidracije, te tešku proteinuriju, koja se može pojaviti kao simptom nekih ozbiljnih bolesti bubrega, srca ili jetre. Prisutnost proteina u mokraći može ukazivati na ozbiljna stanja kao što su bolesti bubrega poput glomerulonefritisa ili nefroze, dijabetes, preeklampsija kod trudnica, srčani problemi i druge bolesti. Stoga, ako primijetite proteinuriju ili imate druge simptome koji ukazuju na problem sa bubrezima, trebate se posavjetovati s liječnikom kako biste dobili dijagnozu i odgovarajući tretman. Važno je napomenuti da proteinurija može biti simptom ozbiljnih stanja i da je važno potražiti medicinsku pomoć ako primijetite prisutnost proteina u mokraći.

Proteinurija - uzroci i simptomi

Proteinurija može biti uzrokovana različitim stanjima, a neki od najčešćih uzroka uključuju: bolesti bubrega kao npr. glomerulonefritis, nefrotski sindrom, policističnu bolest bubrega, pijelonefritis i druge bolesti bubrega. Dijabetes može oštetiti bubrege, visoki krvni tlak može uzrokovati oštećenje krvnih žila u bubrezima, što dovodi do propuštanja proteina u mokraću. Srčana insuficijencija i srčani udar mogu uzrokovati nakupljanje tekućine u tijelu i povećani pritisak u bubrezima. Reumatoidni artritis, lupus i druge autoimune bolesti mogu uzrokovati upalu bubrega i proteinuriju. Infekcije urinarnog trakta i drugih organa, neke vrste lijekova, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), antibiotika i kemoterapijskih lijekova, mogu uzrokovati proteinuriju. Pretjerana tjelesna aktivnost, poput trčanja maratona ili drugih dugotrajnih vježbi, može uzrokovati privremenu blagu proteinuriju. Sama po sebi proteinurija nema specifične simptome, ali simptomi mogu ukazivati ​​na temeljnu bolest koja uzrokuje ovaj poremećaj. Ako je uzrokovana bolešću bubrega, mogu se pojaviti simptomi kao što su oticanje u nogama, rukama, licu i drugim dijelovima tijela (edem), povećana količina mokraće ili smanjena količina mokraće, tamna ili pjenušava mokraća, umor, slabost i gubitak apetita, bol u leđima ili bol u trbuhu, visoki krvni tlak, mučnina i povraćanje. Kod dijabetesa, mogu se pojaviti simptomi kao što su žeđ, učestalo mokrenje, umor i zamućen vid. Kod srčanih problema, mogu se pojaviti simptomi kao što su kratkoća daha, umor, bol u prsima i niski krvni tlak.

Kako se proteinurija liječi i koje su mjere prevencije

Liječenje proteinurije ovisi o njezinom uzroku. U nekim slučajevima se može samostalno riješiti ako se eliminira uzrok, dok u drugim slučajevima, liječenje može biti složeno i dugotrajno. Ako je proteinurija uzrokovana bolešću bubrega, liječenje može uključivati lijekove za kontrolu osnovne bolesti bubrega. Uzimanje lijekova za kontrolu krvnog tlaka može usporiti oštećenje bubrega i smanjiti gubitak proteina u mokraći. Smanjenje unosa soli i proteina u prehrani može pomoći u smanjenju količine proteina koji se gube u mokraći. U nekim slučajevima, kirurški zahvati mogu biti potrebni za liječenje bolesti bubrega koje uzrokuju proteinuriju. Ako je proteinurija uzrokovana drugim stanjima, kao što su dijabetes ili srčane bolesti, liječenje će se fokusirati na upravljanje osnovnom bolešću i prevenciju oštećenja bubrega. U svakom slučaju, važno je redovito pratiti stanje bubrega i pratiti količinu proteina u mokraći kako bi se osiguralo da se liječenje prilagođava potrebama pacijenta. U slučajevima teške proteinurije ili značajnog oštećenja bubrega, može biti potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega. Proteinuriju nije uvijek moguće spriječiti jer može biti uzrokovana različitim medicinskim stanjima koja nisu uvijek predvidljiva ili kontrolirana. Međutim, postoji nekoliko načina za smanjenje rizika od razvoja proteinurije: kontroliranje krvnog tlaka putem zdrave prehrane, vježbe i uzimanja lijekova, važno je pratiti razinu šećera u krvi i kontrolirati ga uzimanjem lijekova, promjenama prehrane i redovitom tjelovježbom. Prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i niskim udjelom soli i zasićenih masti može pomoći i smanjiti rizik od razvoja proteinurije. Redoviti pregledi kod liječnika mogu pomoći u otkrivanju i liječenju stanja koja mogu dovesti do proteinurije u ranim fazama prije nego što dođe do značajnog oštećenja bubrega. Pušenje ometa protok krvi u tijelu, uključujući bubrege, što može dovesti do oštećenja bubrega i povećanog rizika od proteinurije.