Prvi hrvatski rječnik

Prvi hrvatski rječnik, Faustov rječnik

Naš poznati Faust Vrančić bio je jedan od onih pojedinaca iz Hrvatske povijesti koji su mijenjali naš svijet. Danas ga mnogi znaju zahvaljujući njegovim izumima, od kojih su najpoznatiji padobran i ovješen most. Dva desetljeća prije nego je svijetu Faust podario svoje najpoznatije izume, on je objavio prvi hrvatski rječnik u našoj povijesti. Hrvatski jezik je tada bio dio petojezičnog rječnika i među „najuglednijim jezicima Europe“. Na kraju 16 og stoljeća Faust objavljuje prvi hrvatski rječnik i tako se zauvijek upisao u povijest same hrvatske leksikografije. Rječnik je tada bio jedan od dva najvažnija djela Fausta Vrančića, drugo najvažnije djelo je „Machinae Novae“ i zapravo je knjiga njegovih izuma. Hrvatski rječnik se tako našao uz ostalih 5 najuglednijih jezika tog doba: Latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog te mađarskog. U samom rječniku Faust naziva hrvatski jezik dalmatinskim jezikom i stavio ga je uz bok ostalih najuglednijih jezika tadašnjeg doba. Rječnik je objavljen 1595 godine i od tada je služio brojnim današnjim rječnicima kao inspiracija.

Prvi hrvatski rječnik, prikupljanje leksika

Faust Vrančić u svojem prvom izdanju hrvatskog rječnika koristi pridjev Dalmaticae, dok u drugom i proširenom sedmo jezičnom izdanju koje je priredio Petar Loderecker tadašnji češki benediktinac uz odobrenje Vrančića riječi poput „Dalmata, Dalmatia, Dalmatice“ se doslovno prevode kao „Hrvat, Hrvatska zemlja, Hrvatski“. Ovime se zapravo potvrdilo kako se izdanje Faustovog rječnika može smatrati kao prvi hrvatski rječnik. 1979 godine Josip Vončina koji je autor znanstvenog rada „Vrančićev rječnik“ tvrdi kako je Faustov rječnik prvi samostalno tiskani rječnik hrvatskog jezika. Mnogi profesori kroatologije na hrvatskom studiju smatraju kako postoji posebna vrijednost u Faustovom rječniku, razlog je taj što se pokazuje kako su Hrvati već u drugoj polovici 16 og stoljeća imali već donekle izgrađen književnojezični leksik. Zanimljiva je činjenica da se sami Faust veći dio svojeg života malo koristio i hrvatski jezik unatoč činjenici da je živio u tadašnjem habsburškom carstvu. Danas mnogi smatraju kako nije bilo lako tada sastaviti rječnik, što samo pokazuje koliko je Faust Vrančić bio sposoban. I dan danas nije procijenjeno koliko je vremena otprilike bilo potrebno za sastavljanje rječnika. Zna se kako je Faust otišao iz zemlje kada je imao 10 godina i da se tada vrlo malo koristio hrvatskim jezikom. Pretpostavlja se da je Faust bio u kontaktu s hrvatskim govornicima u Bugarskoj, tada je bio upravitelj biskupskih imanja i često je posjećivao županiju gdje se smjestila hrvatska manjina. U samom predgovoru rječnika Faust navodi kako nije dugo sastavljao rječnik. Prvi hrvatski rječnik i Faustov ugled doprinijeli su dignitetu i afirmaciji hrvatskog jezika.

Prvi hrvatski rječnik, plemenit jezik

Osim objavljivanja Faustovog rječnika važno je naglasiti još i objavu ostalih rječnika koji su pomogli pri sastavljanju današnjeg jezika. Nakon što je prvi hrvatski rječnik objavljen 1595 godine, 1599 godine isusovački general imenom Claudio Aquaviva naređuje svojem subratu Bartolu Kašiću da počne sastavljati gramatiku tadašnjeg ilirskog jezika. Kašić se tada oslanjao na Faustov rječnik. Gramatika je objavljena tada 1604 godine a 1622 godine Kongregacija koja je bila za širenje vjere u ime pape Grgura XV je naredila da se u visoko crkvenim školama pod Mletačkom Republikom otvore katedre za ilirski jezik. U ovo doba na samom zapadu hrvatski jezik dobiva na svojem značaju, i to ponajprije zahvaljujući katoličkoj obnovi. Hrvatski jezik je tada njegovao zbog potrebe za učvršćivanje vjere. Faust Vrančić je objavio prvi hrvatski rječnik i tako je ušao u hrvatsku povijest na jedan spektakularan način. Danas građani Hrvatske znaju Fausta kao velikog intelektualca, no malo njih zna koliko je on zapravo važna ličnost za samu povijest naše zemlje.