Što je radikulopatija

Radikulopatija je rezultat uklještenja živaca

Radikulopatija je naziv za skup simptoma koji nastaju uklještenjem živca koji izlazi iz područja kralježnične moždine. No, neki je kategoriziraju i kao oštećenje korijena moždinskih živaca kojima je uloga povezati kralježničnu moždinu s ostalim dijelovima ljudskog tijela. Uzroci radikulopatije mogu biti mnogobrojni, no najčešći je razlog nepravilno funkcioniranje živaca koje karakteriziraju bolovi ili nemogućnost pokretanja određenih mišića ili skupina mišića. Kralježnica je naziv za skup od 33 kosti, odnosno, kralješka koji među ostalim imaju zadaću zaštititi kralježničnu moždinu od ozljeda. Osim toga, kralježnica igra veliku ulogu pri davanju potpore ljudskom kosturu te se preko nje granaju živci koji idu u razne dijelove tijela. Kralješci su međusobno razdvojeni diskovima, no prilikom određenih ozljeda se i sami diskovi mogu oštetiti pa na taj način pritišću korijen živca, zbog čega dolazi do situacije kao što je radikulopatija. No osim ozljede diska, do radikulopatije može doći i zbog hernije diska, išijasa, tumora na kralježničnoj moždini, skolioze ili nekih drugih degenerativnih bolesti diska i kralježnice.

Radikulopatija ima razne simptome

Radikulopatija može imati mnoge simptome, no najčešći simptom je bol koju je moguće osjetiti u raznim dijelovima tijela, što ovisi o tome koji se živac pritišće. Ukoliko do pritiskanja živaca dolazi na području vrata, to može izazvati trnce, slabost i ukočenost ramena, ruku ili prstiju na ruci. Ukoliko se živac ukliještio na torakalnom djelu, tada se javlja bol u psima i torzu dok je kod uklještenja u lumbalnom djelu kralježnice zahvaćen ne samo donji dio kralježnice, već su često zahvaćeni i kukovi, stražnjica te noge. U toj se situaciji posebice simptomi mogu pogoršati kada osoba dulje sjedi ili hoda. Radikulopatija sa simptomima može varirati, kod nekih ljudi su bolovi i osjećaji trnjenja slabiji dok kod nekih mogu biti poprilično intenzivni. Osim bolova, kod nekih će ljudi biti prisutna ukočenost mišića te slabija pokretljivost istih, što može rezultirati poteškoćama s kontroliranjem pokreta određenih mišića ili čak cijelih mišićnih skupina, pa tako nekad ljudi imaju osjećaj kao da gube kontrolu nad kretanjem.

Radikulopatija se liječi konzervativnim metodama

Svima se ponekad dogodi da se pritisne neki živac, no ukoliko to prođe kroz dan ili dva, najčešće se ne radi o ozbiljnijem stanju. No ukoliko su ti simptomi stalno prisutni poželjno je posjetiti liječnika. Radikulopatija se kao dijagnoza postavlja nakon neurološkog pregleda koji se često prati sa rendgenom, CT-om i magnetnom rezonancom. Ispitivanje perifernih živaca se također često koristi kao dijagnostička metoda kako bi se dokazalo oštećenje živca. Radikulopatija se liječi na način da se miruje koliko je to moguće te da se smanje fizičke aktivnosti koje mogu pogoršati stanje, posebice ukoliko je u pitanju neki teži fizički rad koji svojim opetovanim kretnjama pritišće živce koji uzrokuju bol. Nadalje, često se prepisuju analgetici protiv bolova kao što je ibuprofen kako bi se smanjio osjećaj boli. Zatim je tu i fizikalna terapija koja vježbama istezanja i stabilizacijom pogođenog područja smanjuje pritisak na određene živce. Ukoliko te metode nisu uspješne i nema poboljšanja od njih, tada još jedino preostaju kirurški zahvati.