Renovaskularna hipertenzija – uzrok, simptomi, liječenje

Renovaskularna hipertenzija - uzrok

Renovaskularna hipertenzija je povećanje krvnog tlaka koje može biti uzrokovano zbog djelomičnog ili potpunog začepljenja 1 ili više renalnih arterija ili njihovih ogranaka. Najčešće je renovaskularna hipertenzija asimptomatska te dugo tako i ostane. Kod renovaskularne bolesti je najčešći uzrok sekundarna hipertenzija i čini 2 posto svih slučaja hipertenzije. Izazvana je okluzivnom bolešću glavnih renalnih arterija ili njihovih ogranaka. Uzroci renovaskularne hipertenzije mogu biti razni, no najčešće su dva uzročnika ove bolesti a to su ateroskleroza te fibromuskularna displazija, dok rijetko kada su uzroci renovaskularne hipertenzije aortoarteritis, mane u razvoju bubrežne arterije, traumatska aneurizma, kompresija ciste, embolije ili tromboze renalne arterije, tumora ili hematoma. Bolest se može pojaviti kod oba dva spola svih životnih dobi, no najčešće pogađa žene u mlađoj dobi i muškarce u starijoj dobi. Kod žena uzrok pojave renovaskularne hipertenzije je fibromuskularna displazija krvnih žila bubrega, dok kod muškaraca i žena u starijoj dobi je najčešći uzrok ateroskleroza. Jako rijetko bude pojava renovaskularne hipertenzije zbog emboluse, traume, podvezivanja krvnih žila tokom operacije i vanjski pritisak ciste ili tumora.

Renovaskularna hipertenzija - simptomi

Renovaskularna hipertenzija je asimptotska bolest, što znači da za ovu bolest ne postoje karakteristični simptomi na temelju čega bi se moglo potvrditi dijagnoza. No, postoje neki znaci koji mogu upućivati na ovo stanje. Renovaskularna hipertenzija se može pojaviti i kod mlađih i kod starijih osoba, bez obzira na spol. Već se može pomisliti na ovu bolest čim vam se po prvi puta pojavi visoki krvni tlak kod osoba koje su mlađe od 30 godina i starije od 55 godina. Za bolest krvnih žila bubrega također može doći do pogoršanja inače dobro regulirane hipertenzije, i to u kratkom vremenskom razdoblju, odnosno u periodu unutar 6 mjeseci. Za stenozu renalne krvne žile je jednini simptom auskultacijski nalaza stenotičnog vaskularnog šuma u žličici odnosno u epigastrij sa širenjem na oba dvije ili na samo jednoj strani. Također, sličan šum se može ponekad čuti i u lumbalnom području na spoju kralježnice i dvanaestog para rebra. No, pozitivan nalaz za ovaj šum se može pronaći kod 50 posto bolesnika koji imaju renovaskularnu hipertenziju.

Renovaskularna hipertenzija - liječenje

Renovaskularna hipertenzija se može izliječiti, i to na više načina. Prvi način kako se renovaskularna hipertenzija može krenuti liječiti je uz korištenje PTA odnosno perkutana transluminalna angioplastika kojom se sa balonskim kateterom proširuju sužene arterije. Ovo pomagalo se pokazalo veoma uspješnom kod mnogobrojnih pacijenata, te ima nizak operacijski rizik, no unatoč tome jedina nuspojava je ta što može doći do ponovnog proširenja mjesta kada pričamo o aterosklerotskim promjenama u usporedbi sa fibromuskularno displazijom. Kod ateroskleroze bubrežnih arterija postoji operacijski rizik, te je jako mali postotak uspješnosti operacije. Razlog k tome je zbog toga što se ovo stanje često pojavljuje kod starijih osoba koji često boluju i od drugih stanja, često od popratnih bolesti koje nastaju kao rezultat zbog renovaskularne hipertenzije, te je stoga bitno donijeti ispravnu odluku kod liječenja ovog stanja. Za kirurško liječenje renovaskularne hipertenzije je najbolje revaskularizacija zahvaćenog bubrega, dok za zadnju opciju bi se trebalo ostaviti nefrektomija odnosno odstranjenje zahvaćenog bubrega.