Ronjenje na dah rekord

Što je to ronjenje na dah i ronjenje na dah rekord

Ronjenje na dah rekord će vam biti jasniji nakon što saznate što je to ronjenje na dah. Ronjenje na dah ili kako ga još neki nazivaju slobodno ronjenje oblik je podvodnog ronjenja koji se bazira na zadržavanje daha nakon zarona. Naime, ovakav oblik ronjenje ne uključuje nikakvu opreme koja će vam pomoći u disanju pod vodom.

Ovakav oblik ronjenja ima razne fiziološke učinke na ljudsko tijelo, s obzirom da dolazi do zadržavanja daha i izloženosti visokom tlaku. Ronjenje na dah se prakticira u nizu aktivnosti. Tako se ronjenje na dah koristi u tradicionalnom podvodnom ribolovu, u podvodnom fotografiranju i u raznim podvodnim sportovima, od sinkroniziranog plivanja do podvodnog nogometa.

Također postoji niz disciplina "natjecateljske apneje", u kojima natjecatelji pokušavaju zaroniti na što veće dubine sa samo jednim dahom. Natjecateljskim ronjenjem na dah trenutno upravljaju dvije svjetske udruge, AIDA International i CMAS. Svaka organizacija ima svoja pravila. Ronjenje na dah rekord ovisi o pravilima koja su napisana od strane navedenih udruga.

Ronjenje na dah rekord i discipline natjecateljskog ronjenja na dah

Ronjenje na dah rekord ovisi i o disciplini u kojoj se natjecatelji natječu. Trenutno postoji jedanaest priznatih disciplina ronjenja na dah od strane AIDA-e i CMAS-a, te još desetak disciplina koje se izvode samo lokalno. Sve priznate discipline su namijenjene i muškarcima i ženama. Udruga CMAS trenutno odvaja zapise o zaronima u slatkoj vodi od onih u moru.

Discipline AIDA -e mogu se izvoditi i na natjecanju i kao rekordni pokušaj, s izuzetkom varijabilne težine i zarona bez ograničenja, koji su samo za rekordne pokušaje. Za sve AIDA dubinske discipline dubina koju će sportaš pokušati ostvariti mora se najaviti prije zarona. To je prihvaćena praksa i za natjecateljske i za rekordne pokušaje. Većina ronilaca bira monofin umjesto bifina gdje postoji izbor. Discipline se međusobno razlikuju po mediju gdje se izvode i po načinu kako se izvode.

Prema mediju gdje se izvode discipline se dijele na one koje se izvode u otvorenim vodama i na one koje se izvode u bazenima. Prema načinu izvođenja discipline se dijele na one koje mjere dubinu zarona, na one koje mjere horizontalnu daljinu zarona te na one koje mjere vrijeme provedeno pod vodom. Kao što vidite ronjenje na dah rekord ovisi o pravilima te o disciplini u kojoj se ronilac natječe.

Ronjenje na dah rekord?

S obzirom na veliki broj rekorda vezanih uz ronjenje na dah, u ovom tekstu će se izdvojiti ronjenje na dah rekord iz odabranih disciplina. Prvo će se navesti rekordi koje priznaje udruga AIDA. Jedan od najfascinantnijih rekorda ronjenja na dah ostvario je Herbert Nitsch. Naime, on je 06. 06. 2012. godine u blizini Santorinija u disciplini „No-limits apnea“ zaronio na dubinu od 253, 2 metra.

U istoj disciplini Tanya Streeter je vlasnica ženskog rekorda. Ona je 17. 08. 2002. godine zaronila na dubinu od 160 metara. Rekord vezan uz disciplinu u kojoj se mjeri horizontalni zaron drži Mateusz Malina. On je u „Dynamic apnea with fins“ disciplini 22. 06. 2019. ostvario horizontalni zaron od 316, 53 metra.

S druge strane, Magdalena Solich- Talanda je ostvarila ženski rekord u istoj disciplini. Ona je ostvarila horizontalni zaron od 257 metara. Var Hyeres je 06. 08. 2009. godine zadržao dah pod vodom 11 minuta i 35 sekundi, dok je od žena dah najviše zadržala Natalia Molchanova. Ona je zadržala dah 9 minuta i 2 sekunde. Za ostvariti ronjenje na dah rekord osoba mora proći temeljitu fizičku i psihičku pripremu.