Što je scintigrafija

Scintigrafija je dijagnostička metoda

Scintigrafija je jedna od dijagnostičkih metoda koja spada u područje radiologije. Radi se o neinvazivnoj metodi kojom se snima raspodjela radioaktivnih tvari, odnosno radioizotopa koji se nakupljaju u određenim dijelovima tijela na način da emitiraju gama-zračenje. Scintigrafijom se mogu snimati razni dijelovi tijela, u što spadaju različiti organi, žlijezde i tkiva. Scintigrafija je dijagnostika pretraga koju traže liječnici specijalisti kada smatraju da je to potrebno za postavljanje neke dijagnoze. Iako su količine zračenja prilikom izvođenja scintigrafije gotovo zanemarive, tu pretragu bi trebale izbjegavati trudnice, kao i žene koje doje. Ovisno o tome koji dio tijela se snima scintigrafijom, postoje određene pripreme koje je potrebno odraditi kako bi se dobili što je moguće točniji rezultati. Upute i smjernice prije te pretrage daju liječnici ili drugo stručno osoblje koje odrađuje tu pretragu. Prije same scintigrafije dobiva se radioaktivna tvar koja se unosi u tijelo te se najčešće radi o injekciji te je to najbolniji dio cijele pretrage jer je jedini invazivan dio.

Scintigrafija funkcionira na temelju radioaktivnih izotopa i gama-zračenja

Nakon injektiranja radioaktivne tvari potrebno je pričekati određenu količinu vremena prije nego se odradi postupak scintigrafije. Ovisno o tome koji se organ, žlijezda ili tkivo snima, potrebno je pričekati nekoliko minuta pa sve do nekoliko sati prije nego što scintigrafija nastupi. Scintigrafija se radi u ležećem položaju u uređaju koji ima gama-kameru kojom se snima emisija gama-zraka iz tijela. Ovisno o tome koji se dio tijela snima, duljina snimanja može varirati, no najčešće se radi o nekom kraćem vremenskom periodu. Nakon što se odradi snimanje, pacijent odlazi kući. Uneseni radioaktivni izotopi imaju minimalno zračenje koje najčešće postaje neaktivno u roku od par sati pa tako pacijenti ne predstavljaju opasnost za okolinu. Kako bi se ubrzao proces izbacivanja radioaktivnih tvari iz tijela, potrebno je piti što je više tekućine moguće jer je najbrži način izbacivanja putem mokraće. Zabilježene nuspojave su minimalne te se stoga taj postupak koristi kada postoje sumnje u određena stanja ili bolesti.

Scintigrafija otkriva promjene u mnogim tkivima, organima i žlijezdama

Scintigrafija se može koristiti u svrhu dijagnostike bolesti krvožilnog sustava, posebice onih vezanih uz srce. Zatim su tu bolesti endokrinološkog sustava, odnosno, žlijezda kao što su štitnjača, parotidnih žlijezdi ili pak srži nadbubrežnih žlijezdi. Također, koristi se i za dijagnosticiranje problema mokraćno-spolnog sustava, dišnog sustava, koštanog sustava, probavnog sustava i mnogih drugih. Iako se scintigrafija može koristiti prilikom sumnji u mnoge bolesti, najčešće se koristi pri sumnji na bolest štitnjače ili koštanog sustava. Scintigrafijom se promjene na tkivima, organima i žlijezdama mogu uočiti mnogo ranije nego je to moguće s nekim drugim dijagnostičkim metodama. Tako se recimo scintigrafijom u žlijezdama kao što je štitnjača mogu otkriti aktivnije točke kao što su toksični adenomi ili tumori štitnjače, dok se scintigrafijom kosti mogu otkriti promjene kao što su artritis, osteoporoza i slične u ranim stadijima. Iako se kod scintigrafije daju radioaktivni izotopi, sama pretraga manje ozračuje pacijenta nego što je to recimo slučaj s rendgenskim i sličnim snimanjima. No, unatoč tome, ovakve pretrage je dobro izbjegavati kada je to moguće.